AI, mentalno zdravlje i Gen Z

Cilj istraživanja bio je ostvarivanje dubinski znanstveno utemeljenih uvida o odnosu tehnologije (umjetne inteligencije) i mentalnog zdravlja u kontekstu Generacije Z, a korištene su kvantitativne i kvalitativne istraživačke metode. Istraživanje su proveli istraživači izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, doc. dr. sc. Krešimir Žnidar i Darija Korkut.

Istraživački projekt započeo je eksplorativnim kvalitativnim istraživanjem, u sklopu kojeg je provedeno više od 50 dubinskih intervjua. Na temelju preliminarnih rezultata, istraživačkih ciljeva i uvida u sekundarne izvore, definiran je kvantitativni upitnik za deskriptivno istraživanje. Taj dio istraživanja proveden je anketiranjem na namjernom uzorku od preko 1.000 pripadnika Generacije Z korištenjem online upitnika. Teme kojih su se istraživači dotakli su poznatost, percepcija i razina korištenja umjetne inteligencije, kako Generacija Z doživljava samu sebe, samoprocjena kvalitete života i mentalnog zdravlja te međuodnos mentalnoga zdravlja i umjetne inteligencije.

Generacija Z, rođena u digitalnom dobu, neizbježno je povezana s tehnologijom. Ambiciozna, prilagodljiva i individualistička, ova generacija koristi umjetnu inteligenciju u svakodnevnom životu, ali istodobno izražava i zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica, pokazuje novo istraživanje. Mladi iz generacije Z percipiraju umjetnu inteligenciju kao korisnu, pristupačnu i sveprisutnu tehnologiju. ChatGPT, Siri i slične AI platforme postale su im uobičajeni alati, posebice u kontekstu informiranja, obrazovanja i zabave. Brzina i dostupnost informacija, kao i praktičnost u svakodnevnim zadacima, istaknuti su kao najveće prednosti AI-ja.

No, istraživanje pokazuje i da nisu svi mladi svjesni kako u potpunosti koristiti AI tehnologiju. Postoje razlike u razini iskustva, pa neki članovi generacije Z još uvijek ne koriste AI ili nisu sigurni kako bi ga najbolje iskoristili. Gotovo tri četvrtine pripadnika Gen Z redovito koristi AI alate (74%), dok je taj postotak u općoj populaciji znatno niži (25%). Također, razina AI pismenosti među mladima značajno je viša u odnosu na prosjek - 47% ispitanika pokazalo je visoku razinu AI pismenosti, dok je taj postotak u općoj populaciji samo 24%. Intenzitet korištenja AI alata također je veći - 78% Gen Z aktivno koristi AI, dok u općoj populaciji taj broj iznosi samo 20%.

Očekivani dugoročni AI učinak na društvo podjednako je podijeljen - 15% smatra da će umjetna inteligencija uglavnom imati pozitivan utjecaj, dok 18% vjeruje da će prevladati negativni učinci, što je rezultat sličan općoj populaciji. AI se smatra najprihvatljivijim za planiranje putovanja i računalno savjetovanje, dok se najmanje prihvatljivim smatra za psihološko savjetovanje. Čak 76% Gen Z ispitanika radije bi koristilo ljudskog stručnjaka za mentalno zdravlje u odnosu na AI, dok bi samo 10% razmotrilo korištenje AI-ja u tom kontekstu.

Relativno visoke su razine samoprocjene kvalitete života, međuljudskih odnosa i fizičkog zdravlja, no ocjene mentalnog zdravlja i socijalne uključenosti u širu zajednicu nešto su niže.

Prepoznaje se porast problema mentalnog zdravlja među pripadnicima Gen Z, pri čemu su depresija, anksioznost, nedostatak motivacije, izolacija i stres zbog usporedbe s drugima na društvenim mrežama najčešće navedeni izazovi.

Mentalno zdravlje mladih danas je ozbiljno ugroženo, na što ukazuju i rezultati ovog istraživanja. Pitanje je to koje ne možemo više kao pojedinci ili društvo ignorirati. Na standardiziranim skalama mentalnog zdravlja rezultati su zabrinjavajući - 26% mladih pokazuje simptome anksioznosti (GAD-7), dok 36% ispitanika ima simptome depresije (PHQ-9).

Kada im je potrebna emocionalna podrška, mladi se prvenstveno oslanjaju na prijatelje, obitelj i bliske partnere, dok samo 9% redovito traži stručnu pomoć. Istraživanje pokazuje da je 26% ispitanika već potražilo profesionalnu pomoć za svoje mentalno zdravlje, dok još 22% smatra da im je potrebna, ali je još nisu zatražili. Iako 26% ispitanika vidi povezanost između AI-ja i mentalnog zdravlja, njih 34% smatra da AI može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje, dok 23% vidi negativan utjecaj.

AI bi, prema mišljenju ispitanika, trebao prvenstveno služiti kao filter toksičnog sadržaja na društvenim mrežama, ali se očekuje i njegova uloga u edukaciji korisnika o mentalnom zdravlju (25%) te pružanju personalizirane podrške (21%). Unatoč tim potencijalima, 47% mladih ne zna da postoje AI alati za podršku mentalnom zdravlju, dok ih samo 10% koristi ili ih je isprobalo.

Povjerenje u AI u ovom području ostaje ograničeno - 26% vjeruje da će daljnji razvoj tehnologije poboljšati podršku za mentalno zdravlje, ali samo 24% smatra da chatbotovi mogu pružiti osnovnu emocionalnu podršku, a tek 15% vjeruje da AI može pomoći u rješavanju problema poput anksioznosti i depresije. Istovremeno, čak 43% izražava zabrinutost za privatnost podataka, što je ključna prepreka za širu prihvaćenost AI-ja u ovom kontekstu.

Neki ispitanici vjeruju da umjetna inteligencija može imati pozitivnu ulogu u mentalnom zdravlju mladih, primjerice kroz digitalne terapeutske alate i aplikacije, ali istovremeno naglašavaju kako ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. Drugi pak smatraju da AI ne može pomoći u ovom području i izražavaju strah od mogućih negativnih posljedica njegove primjene. Ključno pitanje ostaje - kako osigurati da umjetna inteligencija bude korištena na način koji podržava ljudske vrijednosti i društveni napredak?

Budući da će upravo ova generacija igrati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti AI-ja, jasno je da će se njihovi stavovi i iskustva nastaviti razvijati. Ostaje za vidjeti hoće li umjetna inteligencija postati nezaobilazan saveznik ili potencijalna prijetnja koju treba pažljivo regulirati.

Pokrovitelji istraživanja su Sveučilište Algebra Bernays, Sveučilište Vern i Effectus veleučilište - visokoškolske ustanove na kojima su istraživači ujedno i nastavnici, a istraživačku podršku u vidu obrade i analize podataka pružila je tvrtka Prizma CPI.