Fenomen blagdanskog prejedanja

Velike su šanse da će i svi ostali okupljeni za stolom, kao i većina ljudi tijekom ovih prazničnih dana, gomilati višak hrane na svoje tanjure. Slobodno možemo okriviti jedni druge za popuštanje i "slabost", ali i evolucijsku udešenost koja datira iz naših primitivnih dana.

Ispostavlja se da su nam drugačija ponašanja u grupi: kada jedemo u društvu tj. okruženi obitelji i prijateljima, često imamo tendenciju uzeti veću količinu hrane.

Ovo se može objasniti socijalno olakšanim jedenjem, odnosno fenomenom "u društvu je lakše".

Zapravo, prema nedavnim studijama, veličina obroka mogla bi biti od 29 do 48% posto veća kada netko jede s drugim ljudima, osobito s prijateljima i obitelji, u odnosu na ljude koje ne poznaje dobro.

I to posebno za Božić i blagdane, jer smo okruženi velikim količinama dostupne hrane.

Naša tendencija da jedemo više s društvom seže još iz doba lovaca i sakupljača kada su se ljudi natjecali za resurse, što je stvorilo napetost između želje da dobijemo dovoljno hrane za sebe, no ne želeći izgledati pohlepno.

Ljudi bi, stoga, uspostavili ravnotežu jedući otprilike istu količinu kao i oni oko njih, što je bilo ključno i za preživljavanje, ali i za socijalnu interakciju.

Iako je ova vrsta prehrane nekoć služila svrsi preživljavanja, sada taj instinkt može dovesti do probavnih smetnji i neželjenih kilograma.