Otpornost vodoopskrbe u Europi

Prema najvećoj procjeni zdravlja vodnih tijela u Europi, koju je objavila Europska agencija za okoliš (EEA), Europa nije na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve za poboljšanje zdravlja voda u skladu s pravilima EU.

Bolje upravljanje vodama ključno je za poboljšanje otpornosti vodoopskrbe, ublažavanje pritisaka na vodu i osiguravanje da europski građani, priroda i industrija imaju dovoljno kvalitetne vode.

Poljoprivreda je najznačajniji pritisak koji utječe i na površinske i na podzemne vode, prema izvješću agencije EEA "Stanje vode u Europi 2024: potreba za boljom otpornošću vodoopskrbe".

Prema vlastitom praćenju koje provode države članice, to proizlazi iz potrošnje vode i onečišćenja uzrokovanog intenzivnom upotrebom hranjivih tvari i pesticida.

Poljoprivreda je daleko najveći neto potrošač vode u Europi i, bez promjena u praksama, potražnja za navodnjavanjem u poljoprivredi vjerojatno će se povećati zbog klimatskih promjena.

Izvješće agencije EEA pokazuje da, unatoč određenom napretku, kemikalije i dalje ozbiljno utječu na europske vode i vodne ekosustave, uglavnom zbog onečišćenja zraka uzrokovanog proizvodnjom energije iz ugljena i raspršenih izvora onečišćenja od hranjivih tvari i pesticida iz poljoprivrede.

Degradacija staništa također je raširena.

Klimatske promjene dodatni su izazov za zaštitu vodenih ekosustava, zbog kojih se vremenski obrasci ometaju i dodatno se povećava pritisak na vodne resurse i upravljanje njima.

Prema podacima koje su dostavile države članice EU, samo 37% europskih površinskih voda postiglo je "dobro" ili "visoko" ekološko stanje, što je mjera zdravlja vodnih ekosustava, u skladu s Okvirnom direktivom EU o vodama, a samo 29% njih postiglo je "dobro" kemijsko stanje u razdoblju 2015. – 2021.

Mjerama koje su poduzele države članice uspjelo se izbjeći daljnje pogoršanje stanja voda EU rješavanjem problema određenih kemijskih onečišćenja i poboljšanjem izgleda za pojedine vrste, kao što su dagnje i rakovi, ali od posljednjeg ciklusa praćenja nije opaženo nikakvo opće poboljšanje.

Europske podzemne vode u boljem su stanju od površinskih voda, pri čemu je 77% njih u dobrom kemijskom stanju, a u pogledu opskrbe je za 91% podzemnih voda zabilježeno da su u dobrom kvantitativnom stanju.

Međutim, i dalje postoje problemi u pogledu onečišćenja pesticidima i hranjivim tvarima.

Podzemne vode ključan su izvor naše vode za piće i potrebne su okolišu, poljoprivredi i industriji.

Rok utvrđen Okvirnom direktivom EU-a o vodama za postizanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda bio je 2015., a najkasnije 2027.

U skladu s trenutačnim napretkom, taj rok se neće ispuniti.

Otpornost vodoopskrbe u Europi može se poboljšati.

Smanjenje potrošnje vode i poboljšanje učinkovitosti ključni su za rješavanje problema nestašice vode u poljoprivredi, industriji i u kućanstvima.

Postavljanje ciljeva, usmjereno na uštedu vode ili smanjenje potražnje, moglo bi pomoći u pokretanju mjera i olakšati praćenje napretka prema otpornosti vodoopskrbe.

Za poboljšanje upravljanja vodama potrebne su i ažurirane i pravovremene informacije o količini i kvaliteti vode.

Onečišćenje se mora spriječiti u skladu s ciljevima akcijskog plana EU za postizanje nulte stope onečišćenja.

Kratkoročno je potrebno smanjiti potrošnju i spriječiti ispuštanje štetnih i hranjivih tvari u vodu.

Obnova prirode ili ponovno povezivanje rijeka i njihovih poplavnih područja te obnova močvarnih područja i tresetišta mogu dovesti do zdravijih, bioraznolikih slatkovodnih ekosustava, koji mogu osigurati vodu dobre kvalitete uz istodobno skladištenje ugljika i ublažavanje učinka ekstremnih vremenskih uvjeta.

Izvješće agencije EEA najveća je procjena zdravlja vodnih tijela u Europi, a obuhvaća više od 120.000 površinskih vodnih tijela i 3,8 milijuna km2 područja podzemnih voda diljem EU i Norveške.

Izvješće se temelji na podacima dostavljenima iz 19 država članica EU. Ono predstavlja 85% površinskih vodnih tijela i 87% površine podzemnih voda u zemljama EU-27.