Lani 17.108 ozljeda na radu

Najveći broj ozljeda (3.737), sukladnoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) dogodio se u prerađivačkoj industriji, ali najveću stopu ozljeda na 1000 zaposlenih je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacija okoliša i iznosi 24,13.

Uz prerađivačku industriju, česte ozljede su bile i u građevinarstvu, trgovini na veliko i malo te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Ozljede su prema težini bile najčešće lake (91,85%) (ogrebotine, manje modrice, nagnječenja, posjekotine), a prema vrsti najčešće su rane i površinske ozljede (36,86%).

Osim ozljeda na radu, pri Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu HZJZ-a za vodi se Registar profesionalnih bolesti, koji prati priznate profesionalne bolesti na razini države i daje temelje za preventivne aktivnosti u području zaštite zdravlja radnika.

Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) definiraju se profesionalne bolesti kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima.

U 2023. godini ukupno su 1.033 priznate profesionalne bolesti, od čega 37 je bilo profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom, koje se vode u zasebnom Registru.

Najčešće su oboljeli radnici u dobi 41-50 (26%) i 51-60 (35%), a najmanje mlađi od 31 (10%).

Prema NKD-u najveću stopu profesionalnih bolesti na 100.000 zaposlenih je bilo u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (832,05), zatim poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (47,12) te poslovanju nekretninama i umjetnosti, zabavi i rekreaciji (9,80).

Vidljiva je vrlo visoka stopa u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, što je posljedica velikog broja profesionalne bolesti COVID-19.

Uz COVID-19, druge najčešće dijagnoze su sindrom karpalnog kanala i Raynaudov sindrom.