Obilježen Dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu

Mijelodisplastični sindrom (MDS) je grupa poremećaja do kojih dolazi zbog nemogućnosti koštane srži da generira elemente krvi pa dolazi do otkazivanja rada koštane srži, bilo s anemijom, malim brojem trombocita ili neutrofila. Šansa da s vremenom MDS "preraste" u akutnu leukemiju je oko 30%.

Postoje različite vrste MDS-a, od kojih neki ostaju blagi i mogu se ne otkriti godinama dok su drugi ozbiljniji, brže napreduju te mogu značajno utjecati na živote pacijenata. Bolest se može razvijati asimptomatski ili sa simptomima poput: bljedila, umora i slabosti, nedostatka zraka, modrica, petehija (crvene točke na koži) i čestih infekcija. MDS može zahvatiti ljude bilo koje dobi, ali je najčešći kod osoba starijih od 60 godina.

Prema podacima Izvješća o umrlim osobama u 2022. godini, od mijelodisplastičnog sindroma umrlo je ukupno 76 osoba od kojih je 42 muškaraca i 34 žena, dok se prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje u Hrvatskoj registrira oko 150 novih slučajeva.

Izbor najboljeg načina liječenja MDS-a ovisi o njegovoj vrsti, stupnju rizika i općem zdravstvenom stanju bolesnika.

Mogućnosti liječenja uključuju:
-potporno liječenje
-intenzivno liječenje citostaticima i presađivanjem krvotvornih matičnih stanica
-nove terapijske mogućnosti: manje intenzivno liječenje citostaticima

Ciljevi liječenja su:
-ublažavanje simptoma bolesti
-poboljšanje anemije
-kontrola infekcija
-sprečavanje krvarenja
-poboljšanje kvalitete života i produljenje preživljenja

Iako u većini slučajeva nije jasno što uzrokuje genetske promjene koje dovode do MDS-a, postoje neki poznati čimbenici rizika poput dobi, spola (muškarci imaju veću vjerojatnost da će razviti MDS od žena), genetskih poremećaja, obiteljske predispozicije, prethodno liječenje raka, pušenja i izloženosti benzenu.