Svjetski dan mentalnog zdravlja, 10. listopada

Uz to, nastoji se promicati ideja poticanja brige o mentalnom zdravlju na jednakoj razini kao i brige za tjelesno zdravlje.

U znak podrške svim osobama koje pate od različitih mentalnih poremećaja, a i s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju, taj dan je običaj nositi zelenu vrpcu.

Zelena vrpca simbolizira novi život, rast, nove početke u našim životima - našem mentalnom zdravlju.

Prije pandemije koronavirusa, procjenjuje se kako je 2019. godine 970 milijuna ljudi živjelo s barem jednim mentalnim poremećajem (WHO, 2022.).

Između 2009. i 2019. godine procjenjuje se da je 25% populacije patilo od različitih mentalnih poremećaja.

Iako prevalencija mentalnih poremećaja varira s obzirom na dob i spol, najčešći mentalni poremećaji među ženama i muškarcima su anksiozni i depresivni poremećaji.

Pojavom pandemije koronavirusa stvari su se pogoršale.

Prije same pandemije procijenjeno je da je 2019. godine 193 milijuna osoba patilo od velikog depresivnog poremećaja, a 298 milijuna osoba od različitih oblika anksioznog poremećaja.

U samo godinu dana nakon izbijanja pandemije koronavirusa, broj osoba koje pate od velikog depresivnog poremećaja porastao je na 246 milijuna osoba (porast za 28%) i na 374 milijuna slučajeva za osobe koje pate od različitih oblika anksioznog poremećaja (porast od 26%).

Mentalni poremećaji također nose rizik za raniju smrt.

Procjenjuje se kako osobe koje pate od shizofrenije ili bipolarnog poremećaja prosječno žive čak do 20 godina kraće u odnosu na zdravu opću populaciju.

Posljedica većine smrti kod tih osoba su bolesti, kao što su kardiovaskularne, respiratorne bolesti i infekcije koje se mogu prevenirati, no mentalni poremećaji doprinose njihovom nastanku i razvoju kroz različite mehanizme (npr. veća je vjerojatnost konzumacije alkohola, droga, cigareta, neredovite i nezdrave prehrane…).

U većini zemalja diljem svijeta razvijeni su sustavi za liječenje različitih tjelesnih zdravstvenih tegoba.

Medicinskim fakultetima, liječnicima opće prakse, specijalistima, bolnicama i različitim ustanovama orijentiranim na tjelesno zdravlje, cilj je prevenirati tjelesne tegobe, adekvatno ih liječiti te omogućiti brz i adekvatan oporavak.

No kada je u pitanju mentalno zdravlje, orijentacija na psihičko zdravlje pojedinca je sužena i često se svodi na psihijatrijska liječenja, liječenja kod privatnih psihijatara, psihoterapeuta i psihologa u privatnim praksama i dr.

U tom slučaju liječenje tegoba ne samo da je skupo, već osoba često ne zna kome se obratiti za pomoć.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (2022.), procjenjuje se da se u zemljama diljem svijeta samo 2% nacionalnih budžeta raspoređuje za brigu o mentalnom zdravlju.

Osim toga, dodatan poražavajući podatak jest da samo 21% zemalja ima u potpunosti razvijen i koordiniran sustav brige i liječenja osoba s mentalnim poremećajima koji se ne odnose samo na liječenje u psihijatrijskim ustanovama i ambulantama, već i liječenje unutar same zajednice oboljele osobe.

Podaci Eurostat istraživanja (2018.) upućuju na to kako se Hrvatska nalazi u donjoj polovini europskih zemalja rangiranih prema broju psihijatara na 100.000 stanovnika.

U 2019. godini broj psihijatara na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 13,4, dok je broj dječjih psihijatara iznosio 0,7.