Proljetni umor - mit ili stvarnost?

To je osjećaj pojačanog umora koji se javlja krajem ožujka i početkom travnja, a prate ga smanjena mogućnost koncentracije i loše raspoloženje.

Osim toga, simptomi su malaksalost, vrtoglavice, glavobolja, poremećaj spavanja te promjene raspoloženja i bezvoljnost.

Neki stručnjaci smatraju kako do proljetnog umora dolazi radi hormonalnih promjena uzrokovanih time što se tijekom zime luči više melatonina zbog nedovoljnog izlaganja sunčevoj svjetlosti, a početkom proljeća i ljepšeg vremena organizam počinje lučiti više hormona sreće - serotonina.

Takva hormonalna promjena dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti.

Osim toga, stručnjaci navode kako u ovo doba godine dolazi do manjka vitamina i minerala u organizmu, koji su posljedica zimske prehrane, odnosno hrane siromašne vitaminima i mineralima.

Najbolji način za borbu protiv proljetnog umora je početak bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću.

Idealno bi bilo kad bi ta tjelesna aktivnost bila na otvorenom, kako bi vam svježi zrak i boravak na suncu potaknuli lučenje hormona sreće i sintezu vitamina D.

Tjelesna aktivnost ubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju, zbog čega se osoba osjeća bolje i odmornije.

Pomaže u regulaciji tjelesne mase i poboljšava čovjekovo opće zdravstveno stanje (fizičko, mentalno i socijalno).

Također, pomaže u prevenciji različitih kroničnih nezaraznih bolesti (dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i neke maligne bolesti) te smanjuje rizik od nastanka osteoporoze.

Tjelesna aktivnost preporučuje se svima i vježbanje se može prilagoditi svim dobnim skupinama i zdravstvenim stanjima.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za razinu tjelesne aktivnosti su 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno ili 75 minuta aktivnosti jačeg intenziteta.