Posljedice elektroničkog nasilja na djecu

Broj ovisnika o internetu i računalnim igrama rapidno raste, a pandemija je dovela do povećanja broja sati koja djeca provode online: prema nekim istraživanjima oko šest sati dnevno.

Jedan od najistaknutijih rizika je nasilje među djecom putem interneta i mobilnog telefona, odnosno cyberbullying.

Svako četvrto dijete u Hrvatskoj je žrtva takvog oblika nasilja.

Sve je veći broj prijava povreda prava djece putem interneta i mobitela, pojavljuju se prijave koje se odnose na višestruko nasilje, a uočava se i sve niža dob djece.

Po podacima MUP-a, od 142 prijave zaprimljene tijekom 2019. godine, 91 se odnosi na prijavu žrtve ili žrtvi poznate osobe, a 51 na prijavu različitih neprimjerenih sadržaja na internetu.

Maloljetnici su počinitelji 44 kaznena djela putem računalnih sustava programa ili mreža, a sedam je takvih djela kod kazneno neodgovorne djece.

Istraživanja pokazuju da se 30% djece na internetu susrelo s neprimjerenim sadržajem.

Svako peto dijete tvrdi kako roditelji nikad ili gotovo nikad ne razgovaraju s njima o tome što rade na internetu, a djeca koja su imala neugodno iskustvo na internetu sklonija su ignoriranju roditeljskih savjeta.

Svako treće dijete je komuniciralo s nekim koga nije osobno upoznalo, a 14% djece srelo se s osobom s kojom su komunicirali online.

Dječaci su skloniji komunikaciji, polovica pripada u skupinu od 15 do 17 godina.

Samo 13% roditelja bilo je svjesno činjenice da njihova djeca komuniciraju na ovaj način.