Rak kože

Melanom

Melanom je bolest kože kod koje se stanice raka (maligne stanice) nalaze u stanicama koje daju boju koži (melanocitima). Melanom se obično pojavljuje kod odraslih osoba, ali se ponekad može naći i kod djece i adolescenata. Koža štiti tijelo od vrućine, svijetla, infekcije i ozljede. Sastoji se od dva glavna sloja: epidermisa (gornjeg sloja) i dermisa (donjeg sloja). Melanociti se nalaze u epidermisu i sadrže melanin, koji koži daje boju. Melanom se ponekad naziva kožni melanom ili maligni melanom. Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože, koji započinju u bazalnim ili pločastim stanicama epidermisa. Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sustava ili putem krvi (limfni čvorovi su male tvorbe u obliku zrna graha koji se nalaze u svim dijelovima tijela, oni proizvode i pohranjuju stanice koje služe za borbu protiv infekcije).

Karcinom bazalnih stanica - bazocelularni karcinom

Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom) je rak stanica koje se nalaze na donjem dijelu najvišeg sloja kože, epiderme. On obuhvaća više od tri četvrtine svih vrsta raka kože. Većina karcinoma bazalnih stanica raste sporo i skoro se nikad ne širi. Međutim, ako se ne uklone mogu nagristi kožu i stvoriti čir, poznat kao ulcus rodens. Mali broj tih ulkusa ponovno se pojavljuje na istom mjestu na koži nakon liječenja (lokalni recidiv). Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovito izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svjetlo). Također se mogu pojaviti na dijelovima glave obraslim kosom. Najčešće se pojavljuju nakon 40. godine života. Kancerozne promjene uzrokuju pojavu mrlje ili kvržice koja je bezbolna. Kvržica može rasti sporo, pretvoriti se u čir, i nikad potpuno ne zaraste. Obično se ne širi s mjesta i skoro nikad se ne širi u druge dijelove tijela, ali može nastaviti rasti i zahvatiti susjedna tkiva i strukture, uključujući živce, kosti i mozak. Tumor može biti vrlo malen, i narasti na 1 ili 2 centimetra nakon nekoliko godina rasta.

Karcinom pločastih stanica - planocelularni karcinom

Karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom) je rak stanica najvišeg sloja kože. To je druga po učestalosti vrsta raka kože. Agresivniji je od raka bazalnih stanica, ali svejedno može rasti relativno sporo. Ako ga se ne liječi, karcinom pločastih stanica se može proširiti na druge dijelove tijela. Međutim, najveći dio bolesnika liječenih od karcinoma pločastih stanica potpuno je izliječen nakon jednostavnog kirurškog zahvata. On je obično u početku bezbolan, ali može postati bolan kad se razviju čirevi koji ne zacjeljuju. Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, ozljedi, ožiljku ili na mjestu kronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potječe s dijelova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza. Obično se pojavljuje nakon dobi od 50 godina.

Tko je u opasnosti?

Ultraljubičasti dio spektra sunčevog svjetla je glavni uzrok svih vrsta raka kože uključujući melanome. Melanom pogađa ljude svih životnih dobi, svih rasa, svih imovinskih stanja i oba spola. To je najčešći rak kod žena između 25 i 29 godina starosti i drugi rak po učestalosti kod žena između 30 i 34 godina i učestalost pojave melanoma se povećava više nego bilo koje druge vrste raka. Melanomi se često razvijaju iz postojećih madeža, ali se mogu također pojaviti na normalnoj koži i u pjegama, mrljama i drugim pigmentiranim površinama. Vjeruje se da je izlaganje suncu faktor kod 50-70% novih melanoma, ali se oni mogu pojaviti i na površinama tijela koje normalno nisu izložene suncu. Prvi korak u otkrivanju melanoma je obraćanje pažnje na madeže, koji su česte, pigmentirane lezije kože koje mogu biti ravne ili uzdignute. Postoje dvije vrste madeža, obični i atipični (medicinski naziv za atipične madeže je displastični nevusi). Deset do petnaest posto bijelaca ima atipične madeže.

Faktori rizika

Prosječan rizik od razvoja melanoma tijekom života u bijeloj populaciji je oko 1 na 75 ali može biti i mnogo veći ako imate neki od sljedećih faktora rizika:
• 50 ili više običnih madeža
• atipične madeže, čak i samo jedan.
• ako ste u prošlosti izgorjeli od sunca što je dovelo do opekotina s mjehurima,
• posebno u dobi mlađoj od 20 godina
• kožu osjetljivu na sunce koja lako izgori ili se na njoj stvaraju pjegice
• vi ili član obitelji ste imali bilo koji tip raka kože
• povremeno izlaganje kože koja je normalno pokrivena jakom sunčevom svjetlu
• korištenje solarija

Koji su simptomi?

• lezija ili izraslina na koži
• obično izdignuta papula (bubuljica) ili makula (mrlja)
• promjena bojem madeža (smeđa, crna, crvena ili plavkasta)
• nekoliko različitih boja na jednoj leziji
• nepravilni rubovi, često asimetrično
• promjena izgleda pigmentirane lezije na koži tijekom vremena
• krvarenje iz izrasline na koži

Benigni madeži su obično mali, simetrični i u samo jednoj nijansi smeđe boje i imaju oštre rubove. Maligni melanomi su obično veći i imaju dvije ili više boja (obično smeđa i crna) kao i nepravilne rubove. Treba se obratiti liječniku ako osoba ima bilo koji od znakova koji mogu upozoravati na melanom: promjena veličine, oblika ili boje madeža; curenje ili krvarenje iz madeža; ili madež koji svrbi, tvrd je, kvrgav, otečen ili bolan na dodir. Melanom se također može pojaviti na koži kao novi madež. Kod muškaraca se melanom najčešće pojavljuje na trupu (na površini tijela između ramena i kukova) ili na glavi ili vratu; kod žena se melanom najčešće pojavljuje na rukama i nogama. I karcinomi bazalnih stanica i karcinomi pločastih stanica mogu se pojaviti u različitim oblicima. Karcinomi bazalnih stanica mogu se razviti kao mala kvržica na koži koja je glatka i bisernog ili voštanog izgleda. Ponekad može krvariti ili se na njoj može razviti krasta. Izgleda kao da će zarasti ali to se nikad u potpunosti ne dogodi. Ponekad može biti plosnata, crvena mrlja, ljuskava i s krastom. Ponekad postoji samo čvrsta, crna kvržica. Rak kože je obično bezbolan i sporo raste. Može se pojaviti bilo gdje na tijelu ali je najvjerojatniji na izloženom dijelu kože, posebno licu ili vratu. Karcinomi pločastih stanica često imaju ljuskav izgled. Ponekad imaju čvrstu, rožnatu naslagu i bolni su na dodir. Također se nalaze na rukama, šakama i donjem dijelu nogu.

Koje će pretrage liječnik napraviti?

Obično ćete se prvo obratiti vašem liječniku opće prakse koji će vas pregledati i odlučiti da li vas treba uputiti dermatologu radi dodatnih ispitivanja i liječenja. Također vas može uputiti kirurgu ili plastičnom kirurgu. Specijalist će mnogo znati već nakon jednostavnog pregleda. Međutim, nije uvijek lako razlikovati rak kože i benigne promjene samo pregledom. Možda će vam savjetovati biopsiju. To je brz i jednostavan postupak koji se obično može provesti uz korištenje lokalnog anestetika. Liječnik će ukloniti cijelu kvržicu ili njen dio i poslati u laboratorij na analizu pod mikroskopom. Budući da se karcinomi bazalnih stanica skoro nikad ne šire, vjerojatno neće biti potrebna nikakva daljnja ispitivanja ako je rak u potpunosti uklonjen. Kako se karcinomi pločastih stanica ponekad mogu proširiti, vaš liječnik će možda htjeti napraviti još nekoliko drugih ispitivanja kao i fizikalni pregled i biopsije da bi bio siguran da nema potrebe za daljnjim liječenjem. To je posebno važno ako ste se već liječili od raka kože i sad se on ponovo pojavio. Tijekom fizikalnog pregleda, liječnik će vas vjerojatno opipati da vidi da li postoje neke povećane limfne žlijezde. Pregled rendgenskim zrakama, CT i MRI snimke mogu pokazati metastaze. Ova bolest može također izmijeniti rezultate sljedećih ispitivanja: biopsija lezije orofarinksa i biopsija desni. Kod melanoma, pregled rendgenskim zrakama, CT i MRI snimanje, i drugi postupci mogu također biti potrebni da bi se utvrdilo da li je došlo do širenja bolesti (metastaza).

Liječenje

Vaš liječnik će planirati liječenje uzimajući u obzir različite faktore koji uključuju vašu životnu dob i opće zdravstveno stanje, tip i veličinu tumora, mjesto na tijelu na kojem se nalazi i kako stanice raka izgledaju pod mikroskopom. Postoji liječenje za sve bolesnike s melanomom. Primjenjuju se četiri načina liječenja:

• Kirurško liječenje (uklanjanje raka operacijom) uz uklanjanje dijela okolne normalne kože Kirurško uklanjanje susjednih limfnih čvorova može pratiti uklanjanje tumora. Kasnije se može uzeti koža s drugog dijela tijela i staviti na mjesto s kojeg je uklonjen rak. To se zove presađivanje.
• Kemoterapija (korištenje lijekova za ubijanje stanica raka). Kod kemoterapije se koriste lijekovi koji ubijaju stanice raka. Kemoterapija se može uzimati u obliku tableta, ili se može uvesti u tijelo pomoću igle u venu ili mišić. Kemoterapija se naziva sistemsko liječenje jer lijekovi ulaze u krvni optok, putuju kroz tijelo, i mogu ubiti stanice raka u cijelom tijelu. Ako se melanom pojavio na ruci ili nozi, kemoterapija se može dati tehnikom koja se zove izolirana arterijska perfuzija. Kod te metode, kemoterapijski lijekovi se unose izravno u krvni optok ruke ili noge u kojima je pronađen melanom. To omogućuje da najveći dio lijeka izravno dospije do tumora. Međutim, sama kemoterapija se nije pokazala djelotvornom kod liječenja melanoma. Provode se klinička ispitivanja s ciljem pronalaženja kemoterapijskih lijekova koji su djelotvorni.
• Terapija zračenjem (korištenje visokih doza rendgenskih zraka ili drugih zraka visoke energije za ubijanje stanica raka)
• Biološka terapija (korištenje imunološkog sustava tijela za borbu protiv raka

Liječenje karcinoma bazalnih stanica i karcinoma pločastih stanica se razlikuje ovisno o veličini, dubini i smještaju raka. Karcinom se uklanja jednim od ovih postupaka:

• struganje
• kauterizacija (spaljivanje)
• kirurško uklanjanje, uključujući mikroskopsko brijanje (Mohsova operacija)
• kriokirurgija (smrzavanje)
• zračenje

Radioterapija može biti vrlo djelotvorna alternativa kirurgiji kod liječenja karcinoma bazalnih i pločastih stanica na dijelovima lica gdje bi kirurško liječenje moglo ostaviti ožiljak. Također se ponekad koristi kod tumora koji su urasli dublje u kožu. Vrlo mali broj bolesnika s rakom pločastih stanica morat će biti podvrgnut većoj operaciji radi uklanjanja susjednih limfnih čvorova, da bi se vidjelo da li se rak lokalno proširio. Devet od deset bolesnika s karcinomima bazalnih i pločastih stanica u potpunosti se izliječe.

Prevencija

Što je moguće više smanjiti izlaganje suncu. Kad ste na suncu, zaštitite kožu: nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje ili hlače. Ultraljubičasto svjetlo je najjače u sredini dana, zato nastojite izbjegavati izlaganje suncu u to doba. Koristite kvalitetna sredstva za zaštitu od sunca, po mogućnosti s faktorom zaštite od sunca najmanje 15. Nanesite sredstvo za zaštitu od sunca barem pola sata prije izlaganja suncu, i često ga ponovno nanosite. Koristite sredstvo za zaštitu od sunca i zimi. Redovno pregledavajte kožu kako bi otkrili razvoj sumnjivih izraslina ili promjena na postojećim lezijama na koži. Nova izraslina koja se pretvara u čir ili teško zarasta je sumnjiva. Sumnjive promjene na postojećim izraslinama uključuju promjenu boje, veličine, teksture, izgleda i pojavu boli, upale, krvarenja ili svrbeža. Lezija koja je asimetrična, ima nepravilne ili neoštre rubove, ako postoji nekoliko boja na jednoj leziji ili je lezija veća od 6 milimetra u promjeru je sumnjiva. Američka dermatološka akademija (AAD) i Fondacija za rak kože preporučile su sljedeće korake za izbjegavanje raka kože.
Što je moguće više smanjite izlaganje suncu u sredini dana - između 10 sati ujutro i 3 poslije podne.

• Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca, najmanje s faktorom SPF-15 (engl. Sun Protection Factor) ili višim koji štiti od UVA i UVB zraka, na sve površine kože koje su izložene suncu.
• Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca svaka dva sata, čak i u oblačnim danima.
• Ponovno ga nanesite nakon plivanja ili znojenja.
• Nosite odjeću koja pokriva tijelo i zasjenjuje lice. Šeširi trebaju zasjenjivati i lice i stražnji dio vrata. Nošenje sunčanih naočala smanjit će količinu zraka koje dolaze do oka filtrirajući čak i do 80 posto zraka, i štiti očne vjeđe kao i leće.
• Izbjegavajte izlaganje UV zračenju od lampi za sunčanje i solarija.
• Zaštitite djecu. Držite ih podalje od prevelikog izlaganja suncu kad je sunce najjače (između 10 sati ujutro i 3 poslije podne), te obilno i često nanosite sredstvo za zaštitu od sunca na djecu od 6 mjeseci i stariju. Ne koristite sredstva za zaštitu od sunca kod djece ispod 6 mjeseci starosti - umjesto toga izuzetno ograničite njihovo izlaganje suncu.
• Zapamtite, pijesak i tlo reflektiraju UV zrake čak i ispod suncobrana. Snijeg čak posebno dobro reflektira UV zrake. Reflektirajuće površine mogu reflektirati čak i do 85 posto štetnih sunčevih zraka.

Komplikacije

• Širenje u duboka tkiva s oštećenjem strukture ili funkcije
• Metastaze tumora na drugim dijelovima tijela