Obilježen Nacionalni dan invalida rada

Zbog toga je izuzetno važno da društvo prepozna postignuća invalida rada te da se promovira njihova pozitivna slika u javnosti, kao i uključivanje u aktivnosti šire zajednice.

Vodeća tema ovogodišnje kampanje povodom obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada je "Nije svaki invaliditet vidljiv" jer mnogi oblici invaliditeta nisu vidljivi.

Važno je odnositi se pažljivo i s poštovanjem prema drugima jer svatko od nas može u bilo kojem trenutku postati osoba s invaliditetom.

Odluku o obilježavanju Nacionalnog dana invalida rada - 21. ožujka donio je Hrvatski sabor 13. veljače 2009. godine (NN 24/09).

Cilj obilježavanja je posvećen podizanju svijesti o izazovima s kojima se suočavaju osobe koje su pretrpjele ozljede na radu ili su oboljele od profesionalnih bolesti.

To je ujedno i prilika da istaknemo njihovu važnost u društvu, prepoznamo probleme s kojima se susreću i potaknemo zajedničko djelovanje u cilju poboljšanja njihovog položaja.

Misao vodilja obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada je da temeljne udruge predstave svojim sugrađanima aktivnosti i socijalne programe koje provode, promoviraju prava osoba s invaliditetom te pojačaju svijest o problemima, pravima i interesima invalida rada, kao i potrebi borbe protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom u svim područjima života.

Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom HZJZ, u Republici Hrvatskoj (16. rujna, 2024.) u Republici Hrvatskoj bilo je 653.577 osoba s invaliditetom, što čini 17% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

U Gradu Zagrebu živi 115.880 osoba s invaliditetom, što čini 15,1% ukupnog stanovništva grada: 57.898 (49,9%) muškaraca i 57.982 (50,1%) žena.

U odnosu na ukupni broj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, u Gradu Zagrebu udio iznosi 17,7% osoba s invaliditetom.

Međutim, prema Statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 31. prosinca 2024. godine u Republici Hrvatskoj bilo je 84.284 registriranih invalida rada, od kojih 16,08% (13.552) u Gradu Zagrebu i 7,75% (6.528) u Zagrebačkoj županiji.

Udruga invalida Zagreba je na dan 31. prosinca 2024. godine imala 7.027 registriranih članova, od čega 2.911 muškaraca i 4.116 žena, odnosno 35% ukupnog broja invalida rada registriranih na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Brojni izazovi s kojima se suočavaju svakodnevno uključuju:
nedostatak prilagođenih radnih mjesta - unatoč svojoj radnoj sposobnosti, mnogi invalidi rada teško pronalaze zaposlenje zbog nedostatka prilagodbi na radnim mjestima, ali i predrasuda poslodavaca,
-nedovoljna financijska podrška - mirovine i naknade često nisu dostatne za dostojanstven život, a troškovi liječenja i rehabilitacije dodatno opterećuju njihove financije,
-otežan pristup zdravstvenim uslugama, dugotrajni administrativni postupci, manjak specijalizirane medicinske skrbi i rehabilitacijskih programa dodatno otežavaju proces oporavka i reintegracije u društvo,
-društvena marginalizacija i nedostatak podrške u zajednici često dovode do društvene izolacije invalida rada.

Ključne mjere koje mogu poboljšati položaj invalida rada uključuju:
-poticanje zapošljavanja i prilagodbu radnih mjesta kroz poticaje za poslodavce, edukacije i programe prekvalifikacije,
-poboljšanje sustava socijalne i zdravstvene zaštite (npr. bržu i kvalitetniju medicinsku skrb, osiguranje dostatnih financijskih naknada),
-unaprjeđenje zakonodavstva koje će osigurati bolju zaštitu prava invalida rada i strože mjere sigurnosti na radu kako bi se smanjio broj ozljeda,
-jačanje svijesti u društvu putem edukacija, kampanja i suradnje s medijima kako bi se invalidima rada omogućila ravnopravna uključenost u zajednicu.

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada pozivaju se sve nadležne institucije, poslodavci i šira javnost da prepoznaju značaj ovog dana i aktivno sudjeluju u stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva za invalide rada.

Potrebno je senzibilizirati i informirati javnost ne samo o izazovima s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, već i o njihovim sposobnostima i doprinosima društvu, te potrebi uključivanja osoba s invaliditetom u radni sustav na temelju njihovih kompetencija.