Obilježen Hrvatski dan liječnika

Nacionalni dan liječnika ima bogatu povijest. Na taj je dan još 1874. godine osnovan Hrvatski liječnički zbor (HLZ), utemeljen radi unapređenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike i zaštite staleških interesa. Ovo, godišnje obilježavanje služi kao trenutak za odavanje počasti predanosti, vještini i odlučnosti liječnika da budu posvećeni pružanju visokokvalitetne zdravstvene skrbi, zbog čega zaslužuju potporu svaki dan u godini. Pri tome se treba prisjetiti nevjerojatnog posla koji liječnici obavljaju svaki dan i izazova s ​kojima se suočavaju. Zdravstvena zaštita je puno više od pružanja preventivne skrbi, točne dijagnoze i liječenja bolesti, radi se i o tome da su to ljudi koji svjesno odlučuju da će svoje živote posvetiti pomaganju drugima. Osim svojih kliničkih uloga, liječnici značajno pridonose medicinskim istraživanjima, inovacijama i stalnom poboljšanju vještina u pružanju zdravstvene skrbi. Ne treba zaboraviti da liječnici provode više od desetljeća na izobrazbi, usavršavanju, kako bi bili najbolje osposobljeni i spremni za obavljanje važne, pa i vitalne uloge u svojim zajednicama. Zahvalnost i poštovanje za neumorni trud liječnika izražavaju ovom prilikom mnoge naše zdravstvene ustanove, kao i pacijenti.

Dobra je spoznaja da i dalje postoji interes mladih za područje medicine, iako se liječnička profesija suočava s mnogim ozbiljnim izazovima. Uz proslavu ovog dana, treba spomenuti neke od izazova s kojima se suočavaju kako bi se podigla svijest o njima i pokrenuo dijalog. Jedan od njih svakako je burnout, sindrom sagorijevanja, izgaranja liječnika na poslu, kao stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim i dugotrajnim stresom. Liječnici očito nisu jedina profesija koja se bavi traumatičnim situacijama na poslu, no dugo radno vrijeme, veliko radno opterećenje i administrativna opterećenja u zdravstvenom sustavu mogu utjecati na dobrobit liječnika, dovodeći do sagorijevanja. U tom smislu pitanje zadovoljstva liječnika zahtijeva stalnu pozornost i podršku, između ostalog i kroz stvaranje što boljih radnih uvjeta, osiguravanje adekvatnih omjera zdravstvenih radnika, primjerene plaće koja drži korak s inflacijom, kao i radne fleksibilnosti koja više odgovara potrebama ljudi. Uz razumijevanje određenih izazova i poteškoća, njihovo rješavanje, poboljšavanje radnog okruženja te davanje jasne podrške napredovanju liječnika, smanjit će se i potreba razmišljanja liječnika o odlasku u druge sredine ili čak o napuštanju liječničke profesije.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, brojnost liječničke profesije krajem veljače 2025. godine predstavlja 16.408 doktora medicine sa zaposlenjem u sustavu zdravstva, od kojih su 10.462 ili 64% liječnice. U zdravstvu je isto tako zaposleno 4.112 doktora dentalne medicine, od kojih je 2.821 ili 69% žena.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje u zajedničkoj akciji JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS) na temu zdravstvene radne snage za suočavanje s izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 europskih zemalja i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenog sustava. Projekt je planiranog trajanja od veljače 2023. do lipnja 2026. godine. Opći cilj projekta je poboljšati kapacitete zemalja za planiranje radne snage u zdravstvu za budućnost. Tijekom projekta će se provesti i dijalog o politikama na temu planiranja radne snage u zdravstvu sa svim relevantnim dionicima u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Glavni ciljevi dijaloga o ljudskim resursima u zdravstvu su: poboljšati razumijevanje problema, utvrditi potencijalna rješenja i postići konsenzus o najboljem načinu nastavka rješavanja izazova. Glavni ishod dijaloga je dogovor oko prijedloga unapređenja planiranja ljudskih resursa u zdravstvu.