Stručnjaci upozoravaju na sharenting

Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da više od 75% roditelja objavljuje informacije o svojoj djeci. Dodatno, studije su otkrile da 27% roditelja dijeli sadržaj neprimjeren za društvene mreže, dok 51% objavljuje fotografije s osobnim informacijama, uključujući lokaciju. Djeca se tako sve češće rađaju s "digitalnim otiskom" i prije samog rođenja.

Društvene mreže pružaju roditeljima mogućnost dijeljenja uspomena, povezivanja, informiranja i pronalaženja podrške unutar zajednice, a roditelji najčešće objavljuju takav sadržaj iz najčišćih namjera. Međutim, prekomjerno dijeljenje može imati negativne posljedice, kako na sigurnost djeteta, tako i na njegovo mentalno zdravlje.

Djeca koja su naviknuta na poziranje i potvrdu putem "lajkova" mogu razviti potrebu za stalnim vanjskim odobravanjem. Navedeno uz kontinuiranu negativnu usporedbu s drugima, može imati negativne učinke na njihovo samopouzdanje i samopoštovanje te dovesti do razvoja anksioznosti i depresije. Nadalje, istraživanja pokazuju da adolescenti uglavnom ne odobravaju praksu dijeljenja, posebice kada osjete da roditelji objavljuju sadržaj iz razloga kako bi upravljali dojmovima o sebi. Najčešća reakcija mladih na sharenting je osjećaj srama i nelagode, stoga sharenting može dovesti do narušavanja odnosa između roditelja i djeteta. Kada je riječ o formiranju identiteta, adolescencija je važna razvojna faza tijekom koje adolescenti imaju potrebu samostalno istraživati svoj identitet odnosno otkrivati tko su, što žele postati i koje je njihovo mjesto u svijetu, stoga postojanje "digitalnog otiska" od najranijih dana može utjecati na njihovu samopercepciju, biti u suprotnosti s njihovom slikom o sebi te imati negativan utjecaj na razvoj identiteta. Isto tako, dijeljenje privatnih informacija može dovesti do krađe fotografija (digital kidnapping) te stvaranja podrugljivih sadržaja, lažnih profila, pedofilske fotomontaže (morphing) i drugih oblika online nasilja (cyberbullying). Zabrinjavajući su rezultati istraživanja koji sugeriraju da će do 2030. godine gotovo dvije trećine slučajeva prijevara identiteta djece biti posljedica nepažljivog dijeljenja informacija na mreži.

Najvažnija je otvorena i iskrena komunikacija o online dijeljenju. Povezivanje i razgovor s djecom o njihovim osjećajima vezanima uz online prisutnost može pomoći u postavljanju zdravih granica i jačanju međusobnog povjerenja. Važno je i da roditelji budu svjesni vlastite motivacije prilikom objavljivanja sadržaja o svojoj djeci. Ako roditelj osjeća potrebu za stalnim dijeljenjem, možda bi trebao razmisliti što ga na to potiče. Neki roditelji dijele iz potrebe za potvrdom ili zbog osjećaja izolacije, dok se neki uključuju u sharenting jer svoj identitet pretežno oblikuju kroz prizmu roditeljstva. Postavljanjem pitanja o vlastitim razlozima i posljedicama dijeljenja, roditelj može donositi svjesnije i odgovornije odluke.

Također, moguće je poduzeti konkretne mjere sigurnosti, poput:
-izbjegavanja dijeljenja golotinje;
-izbjegavanja objava koje sadržavaju osobne podatke (ime, lokacija, datum rođenja);
-uključivanja obavijesti koje upozoravaju roditelje kada se ime njihovog djeteta pojavi u tražilicama;
-anonimnog objavljivanja;
-prilagodbe sigurnosnih postavki na društvenim mrežama;
-razmatranja dijeljenja sadržaja putem privatnih grupa umjesto javnih objava;
-korištenja aplikacija i platformi koje nude dodatnu zaštitu privatnosti.

Za kraj, ako imate dvojbe vezano za objavljivanje, bolje je ne objaviti sadržaj. Umjesto toga, možete podijeliti krupni plan ruke ili stopala vašeg djeteta ili koristiti pseudonim ako objavljujete obiteljske anegdote. Roditeljstvo je izazovno putovanje, ali promišljenim odlukama možemo zaštititi privatnost i dobrobit svoje djece danas, poštujući odrasle osobe kakve će postati sutra.