Obilježen 5. svibnja, Međunarodni dan primalja

Na području Hrvatske je u Vranjicu kraj Solina je nađen spomenik primalji Eliji Soteri iz antičkih vremena, što je najstariji spomen primalje u našim krajevima.

Prva primaljska škola u Hrvatskoj je osnovana 1786. godine u Rijeci pod vodstvom riječkoga kirurga Jakoba Cosminija. Održala se samo godinu dana, jer kao privatna škola nije imala potporu države. Tek je 1821. godine u Zadru počela s radom prva primaljska škola temeljem dekreta cara Franje I. Bilo je to u času kada je čitava pokrajina Dalmacija imala svega jednu izučenu primalju. Primaljsko učilište je počelo s radom 1877. godine u sklopu Opće i javne bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu, gdje je otvoreno rodilište kao vježbalište za učenice primaljstva.

Kontinuitet školovanja primalja prekinut je 1987. godine kada je školovanje za primalje ukinuto, nakon 110 godina uspješnog djelovanja ove škole. Ubrzo je na ginekološkim odjelima i u rodilištima uočen nedostatak ovoga osoblja te je nakon protesta mnogih uglednih liječnika ginekologa i na traženje strukovnih udruga 1991. godine opet otvorena Škola za primalje u Zagrebu. Hrvatski sabor 2008. godine usvaja Zakon o primaljstvu kojim se određuje djelatnost i djelokrug rada primalja te su prvi put u novijoj povijesti primalje priznata profesija koja danas ima i svoju udrugu i komoru.

Hrvatska komora primalja na dan 14. travnja 2020. godine broji 2616 registriranih članica. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, njih oko 82% radi u stacionarnim zdravstvenim ustanovama, a 18% u djelatnostima na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Primalja ima izuzetno važnu ulogu u pružanju potpore majkama za vrijeme i neposredno poslije poroda sudjelovanjem u vođenju poroda te poslije poroda svojim stručnim savjetima o postpartalnoj njezi i važnosti dojenja za fizički i emocionalni razvoj djece. Ovu ulogu treba proširiti uključivanjem primalja u prenatalnu edukaciju odnosno provođenje trudničkih tečajeva i pripremu trudnica i njihovih partnera za roditeljstvo.

Mnoge zemlje trebaju učiniti više kako bi medicinske sestre i primalje mogle raditi u sigurnom okruženju, u kojem ih poštuju medicinske kolege i članovi zajednice i gdje je njihov rad integriran s radom drugih zdravstvenih radnika.

Veće ulaganje u primalje, koje su ključne za zdravlje majki i novorođenčadi, kao i za planiranje obitelji, moglo bi u svijetu spriječiti preko 80% svih smrti majki, mrtvorođenih i smrti novorođenih. Kada babica ili skupina primalja pruža skrb od trudnoće do kraja postnatalnog razdoblja, može se spriječiti gotovo četvrtina prijevremeno rođenih.