Cijepljenje u starijoj dobi

Zašto se cijepiti?

Razlog je ovome što biološke osobine, a koji put i životne okolnosti čine navedenu skupinu osjetljivom. Stariji su, slično kao i najmlađi, osjetljiviji na neke zaraze; odnosno teže ih svladavaju. Ovome se može pridružiti i smanjena imunost na one bolesti na koje se tijekom života imunost stekla.

U našoj je praksi već dugo vremena uobičajeno cijepljenje starijih osoba protiv gripe. Ova je mjera usmjerena izbjegavanju teškoga pa i pogubnog tijeka gripe u starijoj životnoj dobi, kada vrlo često postoji jedna ili nekoliko kroničnih bolesti, kao što su kardiovaskularne, dijabetes, bubrena bolest i dr.

Cijepljenje protiv gripe i tetanusa u starijih

Korist od cijepljenja protiv gripe, osobito ako se provodi redovito, potvrđena je provedenim epidemiološkim istraživanjem među nekoliko tisuća osoba koje su se došle cijepiti protiv gripe. Anketa je pokazala da su oni koji su se dotada redovito cijepili u vrlo malom postotku (3%) bolovali od gripe u prethodnoj godini, za razliku od više od 35 % onih koji se ranije nisu cijepili te su došli na cijepljenje po prvi put. Neredovito cijepljeni, prema očekivanju, smjestili su se po učestalosti obolijevanja između ove dvije skupine.

Godišnje se kod nas cijepi nekoliko stotina tisuća osoba starijih od 65 godina: ovim se zasigurno utječe na smanjenje tzv. sezonskog viška smrtnosti u starijih, a to povoljno utječe i na gerijatrijsku zdravstvenu potrošnju. Drugo cjepivo važno za starije generacije jest cjepivo protiv tetanusa. Razlog je u činjenici da mnogi u ovoj skupini, osobito stariji od 65 godina, nikada nisu bili cijepljeni.

Ova se činjenica ogleda u tome da se svake godine, zahvaljujući dugogodišnjemu sustavnom cijepljenju generacija od ove teške pa i smrtonosne bolesti, razboli malen broj osoba, ali sve isključivo u staroj dobi i prethodno necijepljene. Stoga je u redoviti program masovnoga cijepljenja uvedeno sustavno cijepljenje protiv tetanusa građana koji su u određenoj tekućoj godini navršili 60 godina. Na ovaj će se način uz to bolji obuhvat izbjeći i ovo posljednje rijetko, ali jednako neželjeno obolijevanje.

Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti u starijih

Cjepivo protiv pneumokokne bolesti uvedeno je u primjenu s nadom da će se smanjiti broj upala pluća, onih uzrokovanih pneumokokom (Streptococcus pneumoniae), posebice u starijoj dobi kada ovakve upale pluća također mogu biti pogubne. No zasad, ovaj se učinak prema raspoloživim svjetskim podacima nije jasno pokazao - za razliku od jasno uočljivoga zaštitnog učinka za tzv. invazivne oblike pneumokokne bolesti (pneumokokna sepsa i pneumokokni meningitis), poznato teške, no srećom rijetke.

Razlog slabo uočljivog učinka u zaštiti od upale pluća objašnjava se s jedne strane činjenicom da je postojeće cjepivo složeno, tj. sadrži više od dvadeset različitih antigena, s obzirom na to da infekcije ljudi izaziva nekoliko desetaka antigenski različitih tipova pneumokoka. Osim ovoga, razlog se može potražiti i u tome što je većina ljudi do svoje odrasle dobi prirodno stekla određenu imunost na više raznih seroloških tipova pneumokoka pa se teško i kroz dulje vrijeme dogodi da se poklopi infekcija sojem na koji kod neke osobe nije bilo imunosti.

Stoga je zasad u nas Programom mjera zdravstvene zaštite - cijepljenje protiv pneumokokne bolesti predviđeno primjenjivati na temelju individualne procjene zdravstvenog stanja pojedine starije osobe i odluke njezina osobnog liječnika. Kako bi se u ovome steklo više i vlastitog iskustva, dogovoreno je da se kod nas sustavno cijepe osobe u stacionarima domova za starije osobe i, na temelju praćenja učinka, odluči treba li cijepljenje protiv pneumokoka organizirati sustavno za sve starije osobe, slično kao i za gripu.

Dodatna potencijalno korisna cijepljenja u starijih

Danas se razmišlja i o još nekim cijepljenjima potencijalno korisnima za starije osobe. Primjerice, o cijepljenju protiv varicella (vodenih kozica) sa željom da se poticanjem (boosterom) imunosti iz djetinjstva izbjegne nastanak neugodne i teške bolesti pretežno starijih osoba - herpesa zostera, no zasad za ovo još nedostaje podataka i iskustva pa ova primjena nije usvojena. Također, razmišlja se i o cijepljenju starijih osoba protiv hripavca (pertussisa) vrstom cjepiva koje se može primjenjivati i u starijoj dobi (tzv. acelularno) kako bi se eliminirao mogući izvor zaraze djece. Ovo će, međutim, ovisiti i o uspješnosti zaštite djece sustavnim cijepljenjem s visokim obuhvatom u dojenačkoj dobi, kombiniranim s kvalitetnim liječenjem onih najmanjih koji se još nisu cijepili, odnosno koji se nisu mogli cijepiti.

Također, danas se pretpostavlja da bi se uz sadašnju vrlo nisku učestalost nekih bolesti postignutu cijepljenjem moglo ispostaviti kako dosadašnja empirijska činjenica duge i doživotne imunosti nakon preboljelih nekih bolesti (primjerice ospica i/ili dr.) ili pak nakon određenih cijepljenja, doživi promjenu kao što se to već u nekim primjerima i dogodilo, naprimjer kod velikih boginja - i da se pokaže da je imunost bez prirodnoga (neprimijećenog) poticanja (bustera) ustvari kraća.

Tada bi se i u starijoj dobi trebalo docjepljivati, možda protiv ospica, parotitisa ili dječje paralize. Već danas u praksi neki preporučuju za svaki slučaj docijepiti starije osobe protiv difterije (i tetanusa) ili i protiv dječje paralize i drugih bolesti, obično pri putovanjima u dijelove svijeta gdje ove bolesti još nisu cijepljenjem posve potisnute. No za odluku o eventualnomu sustavnom cijepljenju cijelih (starijih) generacija, važno je među ljudima provjeravati prisustvo protutijela u raznim dobnim skupinama, uključivši i starije.

Ovakva su istraživanja kod nas više puta provođena i zasad su pokazala primjerice da su sve generacije dobro zaštićene od difterije, ospica ili poliomijelitisa. Ukoliko bi ovakva seroepidemiološka istraživanja ili pak javljanje bolesnih u starijoj dobi pokazali da imunost nestaje, bila bi to osnova za daljnje dopune i razvoj našega programa cijepljenja u kojem će vjerojatno biti više zastupljene i starije generacije.

Zaključak

Napredak vakcinologije stavlja medicini na raspolaganje učinkovitija i manje reaktogena cjepiva primjenjiva i u starijoj dobi, kao i nova cjepiva. Ova činjenica s jedne strane i k tome velike promjene u morbiditetnoj slici nastale upravo zahvaljujući cijepljenju, uz usporedno produljenje životnoga vijeka ljudi, nagovještavaju kako će u budućnosti cijepljenje starijih osoba postajati sve važnije.