Ginekološki ultrazvuk

Način i svrha obavljanja ultrazvučnog pregleda

Iako je ultrazvuk uveden u medicinu sredinom dvadesetog stoljeća, posljednjih tridesetak godina suvremena ginekologija i opstetricija je nezamisliva bez korištenja ove metode. Ultrazvukom se uspješno prikazuje anatomija male zdjelice, dobroćudni i zloćudni tumori maternice, jajnika i jajovoda, mokraćni mjehur, krvne žile zdjelice, te prisutnost slobodne tekućine u zdjelici i povećanih limfnih čvorova. Ultrazvučni ginekološki pregled se radi bolje vizualizacije preporučuje u prvoj fazi menstruacijskog ciklusa (od 5. do 15. dana), uz iznimku detekcije eventualnih anomalija maternice koje se bolje prepoznaju oko 21. dana menstruacijskog ciklusa.

Ultrazvučni pregled se može obavljati transabdominalno (preko trbuha) kod djevojaka koje nisu imale spolne odnose ili kod velikih tumora u vagini gdje je pristup vaginalnom sondom otežan, ili transvaginalno (putem rodnice), što je pristup koji daje mnogo jasniju i precizniju sliku jer je sonda mnogo bliža organima koji se pregledavaju. Ponekad se oba pregleda vrše zajedno kako bi se dobro pregledala cijela zdjelica, a po potrebi se može napraviti i transrektalni i transperinealni ultrazvuk.

Tehnike prikaza i glavne indikacije

U praksi najčešće se koristi dvodimenzionalni ultrazvuk (2D-UZV) koji dopunjava uobičajeni ginekološki pregled. Dodatnim korištenjem obojenog, snažnog dopplera i pulsirajućeg dopplera omogućava se prikazivanje prokrvljenosti organa male zdjelice, kao i ocjena funkcionalnog stanja organa te patoloških struktura koje se opskrbljuju tim krvnim žila.

Trodimenzionalni ultrazvuk (3D-UZV) još uvijek nije sastavni dio standardne ultrazvučne opreme. Ova metoda uvedena je u upotrebu devedesetih godina prošlog stoljeća, a daje nam mogućnost prostornog, volumetrijskog i višepresječnog prikaza. Ovdje se dvodimenzionalni prikaz uz podršku kompjutora pretvara u trodimenzionalni prostorni prikaz. Nadalje, četverodimenzionalni ultrazvuk (4D-UZV) predstavlja prostorni prikaz u stvarnom vremenu.

Glavne indikacije za ultrazvučni pregled u ginekologiji su neredovite i bolne menstruacije, prerani i zakašnjeli pubertet, nenormalno krvarenje kod žena u reprodukcijskoj dobi, neplodnost, simptomi i znakovi zdjelične upalne bolesti, krvarenje u postmenopauzi, problemi nakon poroda, palpacijski nalaz tvorbe u zdjelici i nenormalni nalaz krvne slike, povećani rizik za zloćudnu bolesti, prirođene anomalije spolnog sustava, utvrđivanje položaja intrauterinog uloška, poslijeoperacijska kontrola, praćenja rasta mioma maternice, te veličine i izgled cista na jajnicima, praćenje rasta folikula i debljine sluznice maternice tijekom postupka potpomognute oplodnje, kao i dijagnoza te potvrda trudnoće (ali i kontrola nakon namjernog ili spontanog prekida trudnoće).

Iako je u Hrvatskoj na snazi preporuka o najmanje dva ultrazvučna pregleda tijekom trudnoće, posljednja preporuka Europske udruge za perinatalnu medicinu podrazumijeva najmanje tri UZV pregleda u trudnoći.

Prvi ultrazvučni pregled u trudnoći (10.-14. tjedan)

Prvi pregled krajem prvog tromjesečja trudnoće obavlja se transvaginalnom sondom pomoću koje se utvrđuje radi li se o normalnoj trudnoći u maternici, vide li se otkucaji srca i micanje ploda te odgovara li fetus svojom veličinom trajanju trudnoće ili ne. Također se može odrediti radi li se o višeplodnoj trudnoći te o jedno ili dvojajčanim blizancima.

Nadalje, u ovom periodu se provodi ultrazvučna biometrija, tj. procjena udaljenosti od tjemena do trtice, što je osnovna mjera za procjenu starosti ploda. Ponekad kod žena s neredovitim menstruacijama i nepravilnim, zakašnjelim ovulacijama dob trudnoće može odstupati u odnosu na vrijeme od izostanka menstruacije. Posebnu pozornost se obraća tzv. nuhalnom prosvjetljenju, što je manja količina tekućine koja se nakuplja ispod kože u stražnjem dijelu vrata i leđa. Iako se zna da je povećana količina takve tekućine češća u ploda s kromosomopatijom (prvenstveno Downovim sindromom), može postojati i kod potpuno zdravih fetusa.

Prvim ultrazvučnim pregledom se također provjerava prikaz osnove nosnih kostiju te izlazište pupkovine koje se normalno nalazi na prednjoj stijenci trbuha. U slučaju da neki od navedenih anatomskih detalja nisu normalni, trudnicu se može uputiti na dodatnu dijagnostičku obradu (primjerice analizu placentnih resica ili plodove vode) koja će sa sigurnošću potvrditi je li dijete kromosomski zdravo ili ne.

Drugi ultrazvučni pregled (18.-22. tjedan)

Kod drugog ultrazvučnog pregleda morale bi se prepoznati anatomske anomalije (ako su iste prisutne), počevši od manjih pa do najtežih i nespojivih sa životom, u svrhu probira za rizik kromosomskih bolesti. U takvim okolnostima trudnici se predlaže analizom djetetovih stanica iz plodove vode (amniocenteza) ili analiza krvi iz pupkovine (kordocenteza) koja pouzdano postavlja dijagnozu bolesti. U situacijama gdje postoje anomalije ploda nespojive s normalnim razvojem i preživljavanjem, ili ako se radi o neizlječivim kromosomskim bolestima popraćenim mentalnom retardacijom, kroničnim bolestima i ranim smrtnim ishodom, zakonski je dozvoljen prekid trudnoće do 24. tjedna trudnoće. Također u porodništvu velika pažnja se posvećuje ultrazvučnom mjerenju duljine cervikalnog kanala tj. cervikometrija jer daje veliku predikciju kasnog prijetećeg pobačaja i prijevremenog poroda.

Treći ultrazvučni pregled (30.-34. tjedan)

Treći ultrazvučni pregled se preporučuje radi mogućih odstupanja u rastu ploda, a radi se abdominalnom sondom. S obzirom da prema kraju trudnoće (iza 36. tjedna) postupno "stari" posteljica, slabi i njezina funkcija, a posljedica slabe opskrbe kisikom može biti zastoj u rastu fetusa. U slučaju da se otkriju ovakvi poremećaji potreban je bolnički nadzor trudnice, učestaliji kontrolni pregledi, a napose ultrazvučni pregled cirkulacije ploda, što je važan pokazatelj normalne djetetove cirkulacije i zadovoljavajuće opskrbe kisikom. Također, u zadnjem tromjesečju trdunoće treba potvrditi i sijelo posteljice, položaj djeteta ili međusobni odnos blizanaca kako bi se moglo planirati način poroda trudnice.

Zaključak

Ultrazvuk je sigurna, precizna, učinkovita i bezbolna dijagnostička metoda koja omogućava detaljan uvid u ženski reproduktivni sustav. Preporučuje se da svaka žena uz redoviti ginekološki pregled barem jednom godišnje napravi i ultrazvučni pregled. Medicinske probleme ploda kod trudnica susrećemo u svega 15% trudnoća, jer najveći broj trudnoća ipak prolazi normalno i bez komplikacija. Želja svake trudnice je da se ultrazvučnim pregledom potvrdi je li sve u redu s njezinom trudnoćom i plodom, a specijalistima ginekolozima je cilj na vrijeme prepoznati bilo kakva potencijalna odstupanja od urednog nalaza.