Trbušna je šupljina, uključujući i zdjelični dio, dio tijela u kojem je smješteno mnoštvo organa, a usto je i regija kojom prolaze i velike krvne i limfne žile. S obzirom na sve organe i organske sustave koji se u njemu nalaze, nije neobično da je trbuh često sijelo raznih bolova. Bolove u trbuhu grubo možemo podijeliti na akutne, tj. one koji su nastali naglo te na kronične, koji se povremeno ponavljaju i/ili traju dulje vrijeme. Akutni bolovi u pravilu su opasnija pojava jer često upućuju na novonastalo zbivanje, koje može biti opasno i po život ako se odmah ne pristupi medicinskoj obradi. Kronični bolovi pak najčešće nisu opasni po život, iako mogu biti znak maligne bolesti. Upale organa često iz akutnog stanja s vremenom prelaze u kroničnu bolest ako se liječenje zanemari ili ako ono nije moguće odnosno ne daje rezultate. Određena bolna stanja često prate i određene dobne skupine i povezana su s drugim bolestima poput dijabetesa (šećerne bolesti).
Bolove u trbuhu koji nastanu naglo i jakog su intenziteta u pravilu je potrebno obraditi i liječiti njihov uzrok u što kraćem roku, budući da mogu biti povezani sa stanjima koja mogu ugroziti život. Akutni bolovi trbuha mogu upućivati na upalu nekog organa smještenog u trbušnoj šupljini, kao što su upala gušterače (pankreatitis), upala crvuljka (apendicitis), upala trbušne maramice (peritonitis), upala žučnog mjehura (kolecistitis), upala želučane sluznice (gastritis) te infektivna mononukleoza. Od ostalih akutnih zbivanja potrebno je imati na umu mogućnost krvarenja u trbušnoj šupljini (ruptura aneurizme abdominalne aorte), opstrukciju crijeva tumorskom tvorbom (ileus), mezenterijalnu trombozu, rupturu šupljeg organa (prekid kontinuiteta stijenke želuca ili crijeva), ali i ginekološke bolesti - posebice ektopičnu trudnoću, torziju jajnika, cistu jajnika, endometriozu te tzv. upalnu bolest zdjelice.
Postoji i čitav niz drugih bolnih, ali u principu manje opasnih stanja - kao što su mokraćni i žučni kamenci, bolna ovulacija ili menstruacija (dismenoreja). Od čestih, više neugodnih nego opasnih bolova treba pomisliti i na infekcije mokraćnog sustava, posebice kod žena i kod bolesnika s postavljenim trajnim mokraćnim kateterom.
S druge strane, kao bolovi u trbuhu mogu se manifestirati i neke tegobe koje nemaju izravne veze s abdominalnim organima. Primjer toga je bol koja potječe iz kralježnice iritacijom živca i širi se prema trbuhu, kao i razne upale ili ozljede mišića trbušne stijenke.
Dijagnozu često nije jednostavno postaviti pa je potrebna specijalistička obrada raznih profila stručnjaka: gastroenterologa, abdominalnog kirurga, ginekologa ili urologa. Osim standardne obrade, koja obuhvaća analizu krvne slike i fizikalnog pregleda, u velikom broju slučajeva bit će potrebna upotreba raznih metoda radiološke obrade, kao što su CT ili ultrazvuk, ili specijalističke dijagnostike poput gastroskopije i kolonoskopije.
Kronični bolovi u trbuhu obično se razvijaju kao posljedica neliječenog uzroka akutnih bolova trbuha. Ako uzrok akutnih bolova u trbuhu nije saniran, kod velikog broja bolesnika bolovi će postati kronični. Čest uzrok kroničnih bolova su kile (hernije), infestacija crijeva parazitima, celijakija, divertikuloza crijeva, priraslice nakon operacije, cista na jajnicima koja ne zahtijeva kirurško liječenje te drugi ginekološki uzroci. Bolovi koji ne prolaze mogu biti i posljedica kronične upalne bolesti crijeva, kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis, a povremenim ili kontinuiranim bolovima javljat će se i kronični gastritis, upala želučane sluznice često praćena žgaravicom. Bolovi u trbuhu mogu biti posljedica poremećene regulacije rada crijeva i oštećenja krvnih žila, što su tegobe koje se mogu javiti kao komplikacija šećerne bolesti. Osobe koje imaju problema s metabolizmom glukoze svakako trebaju u sklopu redovne kontrole povremeno obaviti i pretrage kojima se provjerava pravilna funkcija unutarnjih organa.
Naravno, uvijek je potrebno imati na umu da kronični bolovi u trbuhu mogu biti znak tumorske bolesti poput adenokarcinoma debelog crijeva ili želuca, raka gušterače, limfoma, ginekološke maligne bolesti i čitavog niza ostalih zloćudnih bolesti organa trbušne i zdjelične šupljine.
Trajni bolovi u trbuhu ponekad su prisutni bez mogućnosti postavljanja točne uzročne dijagnoze. U tome slučaju često se radi o tzv. funkcionalnim bolovima, što znači da se unatoč brojnim pregledima nije uspjela postaviti dijagnoza bolesti bilo kojeg organa u trbušnoj šupljini. Budući da uzrok nije otkriven, u takvim slučajevima moguće se samo liječenje u smislu ublažavanja simptoma lijekovima i nefarmakološkim metodama.
Vrlo česta bolest je tzv. virusni gastroenterokolitis, poznat i kao crijevna ili želučana viroza. Riječ je o virusnoj upali probavnog sustava koja se manifestira najčešće bolovima u trbuhu, mučninom praćenom povraćanjem te proljevom i povišenom tjelesnom temperaturom, iako ne moraju svi ovi znakovi i simptomi biti prisutni. U velikom broju slučajeva i ostali ukućani imaju ili su imali slične tegobe. Kod pojave virusnog gastroenterokolitisa nije potrebno uzimati antibiotike. Najvažnija mjera liječenja jest uzimanje veće količine tekućine u malim gutljajima, a u slučaju jačih proljeva ili povraćanja, moguće je u ljekarni kupiti preparate elektrolita za rehidraciju.
U velikom broju slučajeva, određene bolesti povezan su s posebnim režimom prehrane kako bi se smanjila iritacija probavnog sustava. Primjerice, žučni bolesnici mogu osjetiti bolove nakon uzimanja masne hrane, osobe koje pate od gastritisa moraju izbjegavati jače začinjenu hranu, alkoholna pića te druge određene vrste namirnica. Osobe sklone nadutosti moraju izbjegavati mahunarke jer će u protivnom početi osjećati bolove i nelagodu.
Danas je dobro poznato uzimanjem kojih namirnica je moguće ublažiti simptome određenih bolesti i tegoba, kao i koje je namirnice potrebno izbjegavati kako se stanje ne bi pogoršalo njihovom konzumacijom. Temeljem ovih spoznaja, razvijene su brojne dijete, nutricionistički planovi i jelovnici. Pravilnom prehranom često je moguće u velikoj mjeri pozitivno utjecati na vlastito zdravstveno stanje, stoga je potrebno dobro istražiti problematiku i pridržavati se savjeta stručnjaka.
Prije svega - ako su vam bolovi koje osjećate nepoznati ili ako iz bilo kojeg razloga jednostavno niste sigurni u svoju procjenu, uvijek možete zatražiti liječnički savjet. Ipak, ne zahtijevaju sva stanja liječničku intervenciju.
Ako je uzrok vaše boli u trbuhu poznat od ranije te ako za njega imate preporučenu dijetu i/ili lijekove koje vam je liječnik prepisao, nema potrebe da se javljate liječniku ako se stanje nije pogoršalo, izuzev redovne kontrole. Također, ako se radi o običnom proljevu ili virusnom gastroenterokolitisu, najčešće nema potrebe za liječničkom intervencijom budući da si možete pomoći i sami higijensko-dijetetskim mjerama kao što su prilagođena prehrana, rehidracija i mirovanje.
S druge strane, postoje stanja mogu biti vrlo opasna te je potrebna brza reakcija. Odlazak liječniku bez odgode potreban je u sljedećim slučajevima: bolovi koji su nastali naglo ili su jakog intenziteta odnosno drukčijeg karaktera od uobičajenog, ako primijetite krv u stolici a nemate od ranije poznate hemoroide, ako vam je stolica crna kao katran (znak krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava), ako vam je trbušna stijenka naglo postala tvrda, ako osjetite da se trbuh naočigled povećava, ako ste se preznojili i osjećate opću slabost.
Bolovi u trbuhu česta su pojava pa je poznavanje njihovog uzroka važno kako bi se donijela pravilna odluka o liječenju.