Anesteziologija je grana medicine koja se bavi anestezijom bolesnika tijekom operacije i perioperativnom njegom i liječenjem bolesnika.
Anestezija je umjetno izazvana neosjetljivost bolesnika na kirurške podražaje, kako bi sama operacija za pacijenta prošla na najsigurniji i najugodniji mogući način.
Perioperativna njega uključuje procjenu i pripremu bolesnika prije operacije, anesteziju i praćenje bolesnika tijekom operacije te praćenje bolesnika nakon operacije (u sobama za buđenje ili jedinicama intenzivnog liječenja, ovisno o vrsti operacije i općem stanju bolesnika).
Anesteziolog je liječnik specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja. Osim za pružanje anestezije tijekom operacije, školovan je i za hitno zbrinjavanje i liječenje najtežih bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Iako su još Inke olakšavali bolove pacijentu tijekom operacije tako da bi šaman prožvakao lišće koke i prožvakani sadržaj pljuvao u ranu koja se operira, anesteziologija se počela razvijati kao struka tek otkrićem inhalacijskih (plinovitih) anestetika sredinom 19. stoljeća. Poznato je da je perioperativna smrtnost tada bila prilično visoka zbog nesterilnih uvjeta rada i riskantne anestezije - anesteziolog bi pacijentu na lice prislonio maramicu natopljenu kloroformom ili eterom i operacija bi mogla početi.
Tijekom 20. stoljeća dolaskom do novih spoznaja o funkcioniranju ljudskog tijela, razvojem modernijih anestetika s jasnim mehanizmom djelovanja i modernijih aparata za anesteziju i praćenje vitalnih parametara pacijenta anestezija je postala mnogo sigurnija za pacijenta.
Anesteziolozi današnjice detaljno su upoznati s fiziologijom i patofiziologijom ljudskog organizma, a anesteziološki aparati sposobni su točno pratiti i podešavati obujam i koncentraciju plinova koju pacijent udiše i izdiše, pratiti elektrokardiogram (električnu aktivnost srca), pulsnu oksimetriju (zasićenost periferne krvi kisikom), krvne tlakove (izmjerene manšetom tlakomjera ili invazivno kaniliranjem krvnih žila - tako se mogu vidjeti promjene tlaka svake sekunde) i ostale parametre funkcioniranja organizma.
Sukladno tome, anesteziolog osim znanja i vještina koje je stekao medicinskom izobrazbom, mora savršeno baratati i najmodernijom tehnologijom.
Zbog svega navedenog, anesteziolozi su danas kao „high-tech" medicinski stručnjaci deficitarni i vrlo traženi u svim zemljama svijeta.
Danas su u primjeni dvije vrste anestezije - opća (kod koje bolesnik prespava cijelu operaciju) te regionalna (kod koje je očuvana svijest, a bolesnik ne osjeća kirurški podražaj operirane regije).
Mnogo laika još uvijek ima percepciju anesteziologa kao zamaskiranog čovjeka koji im stavlja masku na lice, te oni obasuti užasom i osjećajem gušenja tonu u san.
Prava istina je da je danas opća anestezija za pacijenta vrlo sigurna i u većini slučajeva ugodna. Korištenjem modernih intravenskih anestetika sama indukcija (uspavljivanje) vrlo je brza, a balansiranim korištenjem više vrsta anestetika potenciraju se dobre strane, a maksimalno smanjuju nuspojave što omogućuje brzo buđenje pacijenta iz anestezije čak i nakon dugotrajnih operacija.
Regionalna anestezija danas je sve zastupljenija, a korištenjem tehnologija poput ultrazvukom vođene regionalne anestezije, moguće je aplicirati anestetik i na teško dostupna mjesta. Na taj način, velik broj operacija koje bi nekad zahtijevale opću anesteziju moguće je izvesti bez uspavljivanja bolesnika - time se značajno smanjuje rizik od anestezije, pogotovo kod starijih bolesnika.
Budući da je anesteziologija jedna od najdinamičnijih i zahvaljujući napretku tehnologije najbrže rastućih grana medicine, budućnost je vrlo svijetla. Postoji tendencija sve češćeg korištenja regionalne anestezije, koja je u nekim europskim državama (Švedska, Švicarska) već učestalija nego opća. Konstantni razvoj novih anestetika i relaksansa omogućit će još sigurniju anesteziju u budućnosti, a neki stariji anestetici polako će otići u zaborav.