Dijagnoza i posljedice hipertenzije

Kako se otkriva povišen krvni tlak?

Povišen krvni tlak je, nažalost, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Tek kada se manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, registriramo i visoke vrijednosti krvnog tlaka. Povišen tlak godinama ne boli. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije.

Koji su subjektivni znakovi povišenog krvnog tlaka?

• Bol i pritisak u glavi posljedica su neprimjereno pojačanog protoka u arterijama mozga, koji se ne može dovoljno obraniti od visokog tlaka. Budući da je mozak iznimno osjetljiv na promjene u cirkulaciji, jer su njegove potrebe za kisikom velike a nalazi se zatvoren u lubanjskoj jami bez mogućnosti proširenja, ovaj pritisak na površinu mozga izaziva glavobolju. Sličan je mehanizam i mučnine.
• Crvenilo lica posljedica je povećanog širenja krvnih žila kože i neposredno pod kožom zbog povećanog dotoka krvi.
• Krvarenje iz malih kapilara u nosu -zna biti jedan od prvih znakova povišenog krvnog tlaka. Događa se zbog osjetljivosti kapilara koje ne uspijevaju izdržati unutarnji tlak i stoga pucaju. Tako nastaju i krvarenja u bjeloočnici oka.
• Nekada bolesnik zamijeti lakše zamaranje, otežano obavljanje svakodnevnih poslova i slabost pri koncentriranju. Loše spavanje i umor također mogu biti znaci hipertenzije, mada nespecifični.

Slučajno otkrivanje hipertenzije

Uznemirenost, ubrzani rad srca i/ili nepravilan rad srca znaju posredno upozoriti na povišen tlak. Nabrojeni znakovi obično mogu biti prisutni u ranoj fazi bolesti.

Iz navedenog je jasno da se najčešće povišen krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri prijemu u vojsku, zapošljavanju).

Činjenica da se povišen krvni tlak često ne osjeća, ne boli i ne daje simptome ne umanjuje opasnost koju može izazvati ako nije liječen. Upravo odsutnost tegoba tijekom duljeg vremena čini dodatnu opasnost jer je motivacija za liječenje mala.

Povišen krvni tlak po definiciji znači izmjerena vrijednost tlaka iznad normale. Normalom se smatra vrijednost tlaka do 140/90 mmHg. No, hipertenzija može biti različitog stupnja, ovisno o vrijednostima tlaka. U tablici je vidljivo kako se izmjerene vrijednosti tlaka kategoriziraju.

Fenomen "bijele kute"

Vrlo često se povišen krvni tlak može kod nekih osoba izmjeriti prilikom pregleda u liječničkoj ordinaciji, a da većina kasnijih mjerenja kod kuće pokaže normalan tlak. Taj je fenomen poznat odavno u medicinskoj praksi i naziva se fenomenom bijele kute. Osobe koje reagiraju fenomenom bijele kute imaju povećan rizik razvoja komplikacija na krvožilnom sustavu u kasnijim godinama života. Očito je kako ovakva reakcija na bilo koji stresni podražaj ukazuje na kasnije komplikacije. Vjerojatno je kod tih osoba povišen krvni tlak i pri uzrujavanju, na poslu, svađi. A takvih je situacija u današnje vrijeme u izobilju.

Koje su posljedice neliječene hipertenzije?

Neliječen povišen krvni tlak dugo može proći bez tegoba. No, to ne znači i da nema posljedica. Povišeni je krvni tlak jedan od glavnih neovisnih čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila, ali stradaju i drugi organi.

Srce

Srce strada zbog toga što stalno mora pokretati krv s mnogo više napora i energije, zbog čega zadeblja srčani mišić - razvija se hipertrofija lijeve srčane klijetke. Hipertofija (zadebljanje) lijeve klijetke je u prvo vrijeme koristan hemodinamski adaptacijski mehanizam. Kasnije dolaze do izražaja negativni hemodinamski i drugi utjecaji hipertrofije. Dolazi do postepenog razvoja hipertenzivne bolesti srca. Hipertrofičan mišić podložan je pojavi poremećaja srčanog ritma (eksrasistole, fibrilacija atrija, fibrilacija ventrikla).

S vremenom tako hipertofično promjenjen srčani mišić može dovesti do zatajenja rada srca. Nakuplja se tekućina u plućima i nogama. I jedno i drugo stanje dovode do visokog stupnja invaliditeta i onemogućuju normalan život. Zadebljali srčani mišić s jedne strane a aterosklerotski promijenjene koronarne krvne žile s druge strane uzrok su slabijoj prokrvavljenosti, tako da se češće javlja i koronarna bolest (angina pectoris), a bitno češće se dogodi infarkt.

Mozak

Mozak strada najdramatičnije. Oštećene krvne žile pod povišenim tlakom pucaju i dolazi do moždanog udara. Smrtnost je visoka, dok život nakon moždanog udara skoro uvijek gubi na kvaliteti. Moždani je udar zapravo najčešća komplikacija koju se povezuje s povišenim tlakom. Zbog njegove pojave povezane s povišenim krvnim tlakom po prvi puta je i spoznata opasnost neliječene hipertenzije.

Bubrezi

Bubrezi stradaju jer imaju veliki protok krvi, budući da je moraju očistiti od štetnih tvari. Količina bjelančevina u mokraći jedna od dobrih provjera stupnja oštećenja svih organa povišenim tlakom. Bolesnici s hipertenzijom i oštećenim bubrezima često završavaju na dijalizi ili čekaju presađivanje bubrega.

Oči

Oči propadaju jer su krvne žile u očnoj pozadini vrlo osjetljive i nježne. Krvarenje dovede do gubitka vida u dijelovima oka. Gubi se oštrina vida ali i smanjuje vidno polje.

Aorta i ostale krvne žile

Aorta (najveća arterija u tijelu). Ako su stjenke aorte aterosklerotski promijenjene, pod djelovanjem visokog tlaka može doći doslovno do rasprsnuća aorte. To stanje završava redovito smrću, unatoč pokušajima brze operacije. I bez ovako dramatičnog ishoda, aorta strada u dugotrajnom tlakovnom opterećenju tako da postaje tvrda, neelastična i sklonija proširenju (aneurizmi).

I drugdje u tijelu stradaju krvne žile, što se vidi u smanjenoj funkciji organa kojima dovode krv. Oštećenja izazvana drugim čimbenicima (pušenje, šećerna bolest, visoke masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, stres) ubrzana su zbog povišenog tlaka. Žile stare puno brže, a komplikacije na organima koje opskrbljuju krvlju javljaju se ranije nego inače.