Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje

Život u globalnom stakleniku

Stručnjaci su uspjeli izmjeriti ono što svake godine sve više osjećamo - temperatura zraka u posljednjih stotinu godina globalno je porasla za 0,6 Celzijevih stupnjeva, što u najvećoj mjeri možemo pripisati sve snažnijem utjecaju efekta staklenika. Rast temperature može biti poguban na ljudski život i direktno i indirektno, bilo putem čisto prirodnih pojava koje slijede porast temperature, bilo povratkom starih, rasplamsavanjem postojećih ili pojavom novih bolesti. Vjeruje se da utjecaj klimatskih promjena neće biti jednako raspoređen po cijelom svijetu - posebno su ugrožene populacije zemalja u razvoju, s posebnim naglaskom na male otočne države, sušna područja, područja visokih planina, kao i gusto naseljena priobalna područja. I dok gotovo svaki dan slušamo na vijestima o tome kako je ovaj dan, mjesec ili godina najtopliji u posljednjih stotinu godina, osvrnimo se malo na posljedice koje bi mogle uslijediti zbog promjene klime. Smatra se da će se klima nastaviti mijenjati i u sljedećih nekoliko desetljeća. Broj smrti povezanih s ekstremnim vrućinama rast će, ali će se zato smanjivati broj smrti uzrokovanih ekstremno hladnim zimama, budući da će zime u prosjeku biti sve toplije. Dodatnu opasnost predstavljaju poplave, pri čemu će najugroženiji biti ljudi koji žive uz obalu mora ili pored obale rijeke. Pritom je važno napomenuti da su znanstvenici ustvrdili kako se zdravstveni problemi vezani uz poplave najviše odražavaju na psihičkom statusu pojedinaca, budući da se stradalnici teško mire s pretrpljenim strahom i dalekosežnim ekonomskim posljedicama. Ultraljubičasto zračenje još je jedan od faktora s kojim moramo računati, budući da današnja nebriga za okoliš dovodi do stanjivanja ozonskog omotača. Bolesti koje povezujemo s pretjeranim izlaganjem UV-zračenju su opekline, rak kože, prebrzo starenje kože, mrena te slabljenje imunološkog sustava.

Hoće li se ponoviti slučaj Davida i Golijata?

Što se tiče zaraznih bolesti, prijeti nam povećana učestalost javljanja zaraza koje se prenose vektorima (najčešće komarcima i krpeljima), kao i ponovno javljanje nekih bolesti koje su već neko vrijeme iskorijenjene iz određenih regija. Vjeruje se da će se na područjima blizu morske obale ili uz rijeke ponovno javiti malarija, opasna bolest koju danas povezujemo sa siromaštvom i nehigijenskim uvjetima života. Međutim, stručnjaci vjeruju da bi se do godine 2050. malarija mogla javiti i na vrlo razvijenim prostorima, kao što je Velika Britanija. Osim malarije, opasnost prijeti i od rasplamsavanja groznice zapadnog Nila, opasne bolesti koja može dovesti do upale mozga i moždanih ovojnica. Visoke temperature pogoduju kvarenju hrane, što će dovesti do povećane incidencije (pojavnosti bolesti) salmoneloza. Opasnost vreba i od bolesti koje se prenose vodom, kao što su kriptosporidioze i kampilobakterioze - zarazne bolesti koje mogu dovesti do probavnih problema. Savjetuje se da svaka država ima u pripravnosti rezerve pitke vode za slučaj da dođe do zagađenja. U posebno velikoj opasnosti su ljudi koji vodu za piće crpe iz bunara ili iz rijeka. Zagađenje zraka sve više postaje faktor s čijim negativnim utjecajem na zdravlje moramo računati. Međutim, kako se čini, promjena klime sama po sebi predstavlja pozitivnu pojavu u ovom kontekstu, budući da zime postaju sve blaže, što dovodi do manje potrebe za korištenjem grijanja. Budući da je grijanje stanova povezano sa znatnim onečišćenjem zraka putem toplana, porastom zimskim temperatura smanjit će se emisija štetnih plinova - koji su i izravno i posredno veliki neprijatelji ljudskom zdravlju.

Kad vrijeme kumuje bolestima

Osim ovih predviđanja stručnjaka, važno je napomenuti da velik broj ljudi zbog nestabilnih vremenskih prilika već dugo vremena ima znatnih problema sa zdravljem, što se u posljednje vrijeme sve više osjeća zbog nepredvidljivih meteoroloških događaja. Pouzdano se zna da su promjene vremena povezane s javljanjem migrena, a nagle promjene temperature, tlaka zraka i vlažnosti posebno teško podnose kronični bolesnici. Poznato je da hladnoća, koja zbog jakih udara hladnog vjetra djeluje mnogo jačom, praćena znatnim porastom atmosferskog tlaka može izazvati refleksni grč krvnih žila. Grč krvnih žila kao posljedicu može imati naglo povišenje krvnog tlaka, infarkt srca i moždani udar. S druge strane, brojnim ljudima ne odgovara ni toplo vrijeme tijekom trajanja hladne sezone. Nagli dolazak tople i vlažne fronte negativno utječe na osobe koje imaju kronične probleme s dišnim sustavom i niskim krvnim tlakom. Tu je i problem negativnog utjecaja nepovoljnih vremenskih prilika na ljudsku psihu: kada se događaju česte i nagle promjene vremena, osjetljivi ljudi postanu razdražljivi, nervozni, depresivni, a većina se teško koncentrira na posao ili učenje. Osobe s reumatskim poteškoćama osjećat će bolove u kostima i zglobovima, što će im dodatno pogoršavati osnovnu bolest. U posljednje vrijeme sve češće slušamo i gledamo biometeorološke izvještaje, koji kao svrhu imaju informirati narod pojavi meteoroloških prilika koje bi mogle negativno utjecati na zdravlje osjetljivih osoba. Iako je u principu biometeorološka prognoza pozitivan trend budući da upozorava ljude da se suzdržavaju od određenih poslova i izlazaka iz kuće dok traje nepovoljno vrijeme, čini se da se mnogi ljudi počinju loše osjećati već pri spomenu mogućih problema. Savjeti kako se zaštititi:

• prikladno se odjenite - uvijek je potrebno imati mjeru, stoga se nemojte niti prelagano niti predebelo oblačiti u odnosu na vanjsku temperaturu zraka
• zaštitite se od opeklina i raka kože - posebno su osjetljivi dijelovi tijela izloženi suncu. Nosite šešir sa širokim obodom, a ne zaboravite zaštititi niti vrat.
• zaštitite svoje oči - kada je sunce jako, ne gledajte na sunčane naočale samo kao na modni detalj, već kao na zaštitu vlastitog zdravlja
• pijte dovoljno tekućine za vrijeme visokih temperatura - dehidracija organizma dogodi se vrlo brzo, a posljedice mogu biti pogubne
• pratite biometeorološku prognozu, pogotovo ako ste kronični bolesnik - tako ćete se na vrijeme moći pripremiti na dolazak nepovoljnih prilika
• čuvajte se hladnoće - ne zaboravite koliko puta nas zna iznenaditi poneki hladni dan usred ljeta
• što više boravite u prirodi - osim što je kretanje važno za zdravlje, maknut ćete se i od otrovnih automobilskih ispušnih plinova
• pijte redovito lijekove - u posebnoj su opasnosti srčani bolesnici, osobe s nereguliranim krvnim tlakom i oboljeli od astme
• koristite repelente, tvari za odbijanje insekata - zahvaljujući toplim zimama, očekuje se povećan broj komaraca i krpelja, prijenosnika opasnih bolesti
• doprinesite očuvanju okoliša - koristite javni prijevoz ili bicikl ako ste u mogućnosti, ne grijte stan bez potrebe, tuširajte se s mjerom