Vrtoglavica

Što je vrtoglavica?

Vrtoglavica (lat. vertigo) je subjektivni osjećaj da se čovjek sam okreće (subjektni vertigo) ili da se predmeti vrte oko njega (objektni vertigo). Vrtoglavica je u stvarnosti samo simptom koji upućuje na poremećaj rada centra za ravnotežu. Vertigo može biti praćen tegobama kao što su teturanje, glavobolja, osjećaj nesvjestice, neugodan osjećaj straha, a može doći i do rušenja zahvaćene osobe, kao i pojave nevoljnih trzaja očiju (nistagmusa). Vrtoglavica je čest pratitelj bolesti kretanja (kinetoza).

Nastanak vrtoglavice

Mehanizam nastanka vrtoglavice vrlo je kompleksan na patofiziološkoj razini. Da bismo ga bolje razumjeli, potrebno je upoznati se s osnovama anatomije specijaliziranog organa u srednjem uhu zaslužnog za održavanje ravnoteže - vestibularnog sustava, koji se naziva i sustavom predvorja. Vestibularni sustav je, uz pužnicu, dio veće cjeline, labirinta, te se stoga brojni poremećaji sustava za ravnotežu mogu, ako zahvate pužnicu, očitovati i kao poremećaji sluha (najčešće u vidu šuma).

Cijeli anatomski sustav labirinta ispunjen je tekućinom koju nazivamo endolimfa. Kao najvažnije strukture u sustavu predvorja nalazimo tri polukružna kanalića te male "vrećice" - sakulus i utrikulus. Ti su polukružni kanalići okomito postavljeni jedan na drugi kako bi osjetne stanice u njima mogle percipirati kretanje endolimfe u sve tri dimenzije. Sakulus i utrikulus isto tako pomoću endolimfe detektiraju promjene brzine - ubrzavanje i usporavanje - također u svim dimenzijama.

Vrtoglavica centralnog podrijetla

Postoje dva glavna tipa vrtoglavice, ovisno o načinu njezinog nastanka, te ih dijelimo na vrtoglavicu centralnog i vrtoglavicu perifernog podrijetla. Iako se očituju na sličan način, terapija je bitno drukčija. U praksi je 90 % vrtoglavica perifernog, vestibularnog podrijetla.

Centralni uzroci vrtoglavice imaju svoj izvor u mozgu. Živci koji dovode impulse iz centra za ravnotežu srednjeg uha završavaju u jezgrama moždanog debla. Osim moždanog debla, za ravnotežu je zadužen i mali mozak, čija je funkcija da interpretira i regulira primljene signale. Navedeni dijelovi mozga iznimno su osjetljivi na razne metaboličke poremećaje, koji mogu biti uzrokovani otrovanjem raznim tvarima, kao što su alkohol, sedativi i razni drugi kemijski spojevi te hipoksijom, odnosno slabom opskrbom kisikom.

Osim metaboličkih uzroka, vrtoglavicu centralnog podrijetla mogu prouzrokovati i bazilarna migrena (češća kod mlađih osoba), multipla skleroza, tumori stražnje lubanjske jame, te moždani udar, infekcije mozga, moždana trauma i brojni drugi uzroci. Kao posebno značajan uzrok navodi se tumor statoakustikusa, živca koji iz labirinta prenosi signale do mozga. Ovaj tumor u velikom broju slučajeva moguće je dijagnosticirati tek kada naraste do dovoljno velikih dimenzija da se manifestira i drugim simptomima, poput glavobolja, što loše utječe na prognozu bolesti.

Zbog aterosklerotično suženih krvnih žila u vratu, u uvjetima slabijeg protoka krvi, često se događa da mozak privremeno ostane bez kisika, što se može očitovati vrtoglavicom uz često prisutan strah i osjećaj nesvjestice. Slična se pojava ponekad javlja i kod zdravih ljudi nakon naglog ustajanja u sklopu tzv. ortostatske hipotenzije.

Vrtoglavica perifernog podrijetla

Za razliku od vrtoglavice centralnog podrijetla, kod ovog oblika uzrok bolesti nalazimo u unutarnjem uhu. Suprotno od centralnih vrtoglavica, kod vrtoglavice perifernog podrijetla mogu se očitovati i poremećaji sluha. Jedan od najčešćih uzroka koji dovode do poremećaja je kupulolitijaza, taloženje kristala kalcijevog karbonata u labirintu, a očituje se pojavom vrtoglavice pri određenim kretnjama glave (kao što su npr. zabacivanje glave ili nagli okret glave u jednu stranu).

Kupulolitijaza je benigno (dobroćudno) stanje koje u velikoj većini slučajeva prolazi samo od sebe, a zbog specifične slike bolesti poremećaj nazivamo i benigna položajna vrtoglavica. Među češće uzroke ubrajamo i upale vestibularnog živca - osim virusom, mogu biti uzrokovane i otrovanjem i bolestima krvnih žila. Bolest se očituje naglo - vrtoglavicom, gubitkom ravnoteže i povraćanjem.

Ako se upala živca i ne smiri, nakon nekog vremena simptomi prestaju zbog tzv. centralne vestibularne kompenzacije, što znači da će naš mozak "isključiti" bolestan labirint iz funkcije.

Méniereova bolest nastaje zbog povećanog stvaranja endolimfe, čime dolazi do povećanja tlaka u labirintu. Bolest nastaje "iz punog zdravlja", a bolesnik se žali na slabljenje sluha, vrtoglavicu, šum i osjećaj punoće u uhu. Napadaj traje do nekoliko sati, a zatim se stanje bolesnika normalizira. Ipak, povećanjem broja napadaja uslijedi i trajno oštećenje sluha.

Osim ovih uzroka, vrtoglavica perifernog podrijetla može nastati i kao posljedica upale labirinta (labirintitisa), ozljede unutarnjeg uha, širenja upalnog procesa iz srednjeg uha (otitis media) kao i iz mozga (encefalitis).

Kako prepoznati uzrok vrtoglavice?

Kako bi otkrili uzrok vrtoglavice, liječnici posežu za raznim pretragama koje otkrivaju pravu sliku poremećaja. Osim laboratorijskih pretraga krvi, kojima se mogu otkrili razne anemije, poremećaji zgrušavanja krvi, infekcije, poremećaji koncentracije elektrolita, upotrebljavaju se i vizualizacijske, slikovne radiološke tehnike.

Kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetna rezonancija (MR) mozga mogu prikazati tumor mozga, izljev krvi u mozak i ispod moždanih ovojnica, oteklinu mozga zbog upale, kao i razne promjene na unutarnjem uhu (tumori, prijelomi kao posljedica traume i slično).

Ponekad će biti potrebno napraviti i elektroencefalografiju (EEG) radi isključenja epilepsije kao uzroka pojave simptoma. U slučaju sumnje na aterosklerotski promijenjene arterije (povišene vrijednosti krvnog tlaka, pušenje, visoke razine masnoća i kolesterola u krvi) potrebno je napraviti ultrazvuk arterija vrata. Osim tih općih metoda, koriste se i specijaliziranije pretrage, kao što su specifični testovi za otkrivanje nistagmusa kao vjerojatnog znaka perifernog oštećenja (rotacijski pokusi, položajni pokusi, kalorički pokus).

Liječenje vrtoglavice

Kod liječenja vrtoglavice najvažnije je izliječiti njezin uzrok. U slučaju upale uzrokovane bakterijama (otitis media, encefalitis) koriste se antibiotici. Osobama oboljelima od benigne položajne vrtoglavice trebao bi pomoći antiemetik (lijek koji sprečava mučninu i povraćanje) poput meklizina, metoklopramida ili tietilperazina.

Od pomoći mogu biti i sedativi iz benzodiazepinske skupine (klonazepam) ili antihistaminici (prometazin), imajući na umu da se uz te lijekove mogu javiti nuspojave kao što su pospanost, poremećaji koordinacije pokreta, tremor (drhtanje ruku) i nesanica.

Pojavu benigne paroksizmalne vrtoglavice mogu umanjiti razne vježbe, kao što su Epleyjev i Semontov manevar - kojima se pomoću promjene položaja tijela umanjuje pojava simptoma - te Brandt-Daroffove vježbe, kojima se vrtoglavica izaziva postavljanjem glave u najnepovoljniji položaj i na taj se način tijelo "prisiljava" da se što prije privikne na vrtoglavicu kako bi je naučilo ignorirati.

Ménireova bolest liječi se lijekovima koji smanjuju količinu endolimfe u labirintu. Tu se mogu naći diuretici (lijekovi koji potiču mokrenje), vazodilatatori (lijekovi koji šire krvne žile), vitaminski pripravci te lijekovi koji osmotskim putem povlače tekućinu iz labirinta. Uz medikamente, bitno je ograničiti unos soli te prekinuti konzumaciju crne kave i jakog čaja. U teškim slučajevima može se javiti potreba i za kirurškim zahvatima.

Vestibularna rehabilitacijska terapija važan je oblik liječenja kod dugotrajnih poremećaja. Omogućuje oboljeloj osobi da provođenjem raznih vježbi nauči nadvladati simptome vrtoglavice. Da bi ova metoda imala uspjeha, bitno je da je bolesnik u psihofizičkoj mogućnosti izvesti zadane vježbe.

Migrena se liječi analgeticima i lijekovima namijenjenima za liječenje migrene, a tumori kemoterapijom, radioterapijom te kirurškim odstranjivanjem (ovisno o patohistološkom nalazu i položaju tumora). U slučaju da je vrtoglavica uzrokovana aterosklerozom žila na vratu (vertebralnih arterija), potrebno je regulirati krvni tlak, prekinuti pušenje i uspostaviti zadovoljavajuću razinu šećera i masnoća u krvi.

Kada se uz vrtoglavicu javljaju mučnina i povraćanje, nužno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite, a često će pomoći i lijekovi za smirenje.

Zaključak

Vrtoglavica je neugodan poremećaj, ali ju je u velikom broju slučaja moguće liječiti. Važno je obratiti pažnju na opisane simptome kako bi ih se moglo povezati s vertigom te se pravovremeno javiti liječniku obiteljske medicine. Rano javljanje liječniku, pravilno postavljanje dijagnoze i provođenje adekvatne terapije nužno je kako bi se postigli najbolji rezultati liječenja.