Pripreme za zdravu trudnoću

Što je prekoncepcijska zaštita?

Prekoncepcijsku zaštitu primate prije nego što ostanete u drugom stanju, a ona konkretno služi kako bi se na vrijeme prepoznala stanja koja bi mogla ugroziti trudnicu i budući plod. Ako se na vrijeme povede briga o određenim zdravstvenim problemima, rizici u trudnoći za majku i dijete se uvelike smanjuju, a šanse za zdravu trudnoću i rođenje zdravog djeteta se povećavaju. Jednom kada ostanete u drugom stanju, pa sve do rođenja djeteta, dobivati ćete zaštitu koju zovemo "prenatalna zaštita", a nakon rođenja djeteta govorimo o "postnatalnoj zaštiti".

Što uključuje prekoncepcijska zaštita?

Kroz dugi vremenski period praćenja trudnica u svijetu, postalo je jasno da se veliki broj problema u trudnoći određenim mjerama može spriječiti. Upravo je to cilj prekoncepcijske zaštite koja je individualna za svaku ženu, a općenito obuhvaća sljedeće probleme: nadomještanje folne kiseline, cijepljenje protiv rubeole, prepoznavanje i liječenje postojećih zdravstvenih stanja (dijabetes, smanjena funkcija štitnjače - hipotireoza, HIV/AIDS, hepatitis B, fenilketonurija, hipertenzija, anemija, poremećaji prehrane), uzima li majka neke lijekove (antiepileptici, lijekovi protiv zgrušavanja krvi ili neki lijekovi koji se koriste za liječenje akni), da li je ovo majčina prva trudnoća trudnoća (da li je do sada bilo pobačaja ili nekih komplikacija u trudnoći), postoje li u obitelji neke genetske nasljedne bolesti, navike majke (pušenje, alkohol, droge, indeks tjelesne mase).

Što žena može napraviti za zdravu trudnoću i rođenje zdravog djeteta?

Osobna odgovornost tijekom cijelog života. Svaka žena, odnosno svaki par trebao bi stvoriti vlastiti reproduktivni životni plan. Procjenjuje se da se 50% svih trudnoća dogodi neplanirano. Osim odgovornog ponašanja i planiranja, potrebno je svake godine ići na ginekološki pregled kako bi se na vrijeme dijagnosticirala i liječila ginekološka stanja poput upala, mioma, hormonskih poremećaja i sl.

Prekoncepcijsko savjetovanje. Prekoncepcijsko savjetovanje, koje se dobiva na razini primarne zdravstvene zaštite, omogućuje učinkovito smanjenje komplikacija trudnoće. S liječnikom primarne zdravstvene zaštite jednom godišnje trebalo bi porazgovarati o reproduktivnom planu tj. da li žena planira ostati u drugom stanju.

Žene koje ne žele ostati u drugom stanju trebaju dobiti adekvatnu kontracepciju, a one koje žele zanijeti, nakon osnovnog općeg i ginekološkog pregleda i pretraga (krvni tlak, papa-test, analiza krvi u urina, krvna grupa, Rh faktor itd.) trebaju započeti s provođenjem intervencija za prekoncepcijsku zaštitu koje su obuhvaćene sljedećim preporukama:

• Nadomještanje folne kiseline: Svaka žena, barem 3 mjeseca prije nego što ostane u drugom stanju, svaki dan treba uzimati 400 mikrograma (ili 0.4 mg) folne kiseline. Uzimanje preparata koji sadrže folnu kiselinu za čak dvije trećine smanjuje rizik od nastanka defekata neuralne cijevi ploda (spina bifida). Neuralna cijev se razvija u najranijim danima trudnoće, kada žena još često ni nije svjesna da je trudna.
• Cijepljenje. Ako žena nije cijepljena protiv rubeole, to svakako treba učiniti prije trudnoće. Savjet za cijepljenje vrijedi i za vodene kozice ako ih žena do tada nije preboljela. Cijepljenjem se smanjuje rizik od infekcije u trudnoći koja može biti opasna za plod. Od cijepljenja do pokušaja začeća mora proći najmanje tri mjeseca.
• Kontrola dijabetesa: poboljšanje kontrole dijabetesa za tri puta smanjuje rizik od nastanka malformacija ploda.
• Liječenje smanjene funkcije štitnjače (hipotireoze): potrebe za nadomještanjem hormona štitnjače povećavaju se u trudnoći, a rano prepoznavanje problema i terapija omogućuju zdrav neurološki razvoj ploda.
• Cijepljenje protiv hepatitisa B: žene koje su pod povećanim rizikom zbog spolnog kontakta ili kontakta s krvlju trebaju se cijepiti protiv hepatitisa B.
• Testiranje na hepatitis C i HIV: žene koje su pod povećanim rizikom trebaju se testirati na ove bolesti, koje ako se ne liječe mogu naškoditi plodu.
• Brisevi na mikroorganizme Neisseria gonorrhoeae i Chlamydia trachomatis: eliminacijom ovih mikroorganizama prije trudnoće smanjuje se rizik izvanmaternične trudnoće i neplodnosti kao i mentalne retardacije i sljepoće novorođenčeta. Ako ste vi ili vaš partner ikada imali neku od spolnih bolesti, o tome obavezno treba obavijestiti liječnika.
• Kontrola majčinog fenilalanina u žena koje boluju od fenikletonurije: povišene razine fenilalanina mogu uzrokovati retardaciju novođenčeta.
• Prekid uzimanja lijekova protiv zgrušavanja krvi (oralni antikoagulansi): varfarin je povezan s povećanim rizikom od malformacija i krvarenjem u trudnoći. Ako je to moguće, žene u dogovoru sa svojim liječnikom trebale bi prekinuti uzimanje varfarina prije trudnoće.
• Kontrola terapije antiepilepticima: modifikacijom terapije liječnik treba pokušati umanjiti negativni učinak koji ova skupina lijekova može imati na plod.
• Kontrola terapije lijekovima protiv akni iz skupine izoretinoina. Naime, ti su lijekovi povezani s malformacijama ploda i žena ne smije ostati u drugom stanju barem 6 mj. nakon što ih prestane uzimati.
• Prestanak pušenja: pušenje majke povezano je s prijevremenim porodom, nižom porođajnom težinom i drugim negativnim ishodima trudnoće. Prestanak pušenja treba poticati jer oko 20% trudnica uspješno prestane pušiti tijekom trudnoće. Treba izbjegavati i pasivno pušenje.
• Potpuni prestanak uzimanja alkohola: uzimanje alkohola u trudnoći povezano je s mentalnom retardacijom djeteta kao i fizičkim i psihičkim problemima u kasnijem razvoju.
• Kontrola pretilosti: idealna tjelesna težina majke prije trudnoće smanjuje rizik od nekih malformacija ploda, dijabetesa i hipertenzije u trudnoći, preranog poroda te završetka trudnoće carskim rezom.

Uloga muškarca u prekoncepcijskoj zaštiti

Budući otac djeteta također ima veliku ulogu u prekoncepcijskoj zaštiti žene. Na prvom je mjestu pružanje potpore ženi u svakom aspektu pokušaja da ostane trudna. Osim toga, muškarci koji rade s kemikalijama ili toksinima trebaju biti pažljivi da ne izlože ženu njihovim štetnim utjecajima preko odjeće. Testiranjem na uzročnike spolno prenosivih bolesti i liječenjem istih, smanjuje se rizik prijenosa na partnericu.

Muškarci mogu poboljšati svoje reproduktivno zdravlje i povećati šansu za začećem tako da prestanu pušiti, pravilno se hrane, ne izlažu testise visokim temperaturama i savjetuju se s liječnikom oko uzimanja lijekova.

7 osnovnih stvari o kojima buduća majka treba voditi brigu:

1. Uzimajte 400 mikrograma folne kiseline na dan barem 3 mjeseca prije nego što zatrudnite.
2. Pravilno se hranite i dovedite tjelesnu težinu što bliže idealnoj. Bavite se redovitom fizičkom aktivnošću.
3. Ako prestajete uzimati oralne kontraceptive, prije nego što pokušate ostati u drugom stanju, pričekajte da nakon uzimanja prođe nekoliko vaših normalnih ciklusa.
4. Prestanite pušiti i uzimati alkohol.
5. Ako trenutno bolujete od bilo koje bolesti, budite sigurni da je bolest pod dobrom kontrolom nadležnog liječnika i o tome obavijestite vašeg ginekologa. Neka od češćih stanja na koja se misli jesu: astma, dijabetes, pokvareni zubi ili neko drugo stomatološko stanje, pretilost, depresija, epilepsija, uroinfekcija. Budite sigurni da su sva vaša cijepljenja uredno provedena.
6. Liječnika upozorite ako uzimate bilo koji lijek, uključujući i lijekove koji se kupuju bez recepta, biljne preparate ili vitamine.
7. Izbjegavajte izlaganje toksičnim supstancama, potencijalno infektivnom materijalu ili izvoru zračenja, kako kod kuće (agresivne kemikalije za čišćenje, otrovi, stolica mačaka ili glodavaca i sl.) tako i na poslu (kemikalije, otrovi, krvni derivati i sl.).