Stanja povezana s izlaganjem visokim temperaturama okoliša

Međutim, sunčanica i toplinski udar mogu biti potencijalno smrtonosni. Održavanje temperature tijela unutar uskih granica neophodno je za optimalno funkcioniranje organizma. Mehanizmi koji su uključeni u regulaciju tjelesne temperature vrlo su složeni, a što se tiče regulacije temperature tijekom vrućina, osnovno je znati da je regulacijski centar ("termostat") smješten u mozgu te da se podešavanje na optimalnu temperaturu ostvaruje uz pomoć cirkuliranja krvi i znojenja. Kako bi znojenje bilo efikasnije, za vrijeme velikih vrućina, protok krvi kroz kožu se povećava, što se ostvaruje uz pomoć ubrzanja srčane akcije. Stoga su zdravi kardiovaskularni sustav i uzimanje dovoljnih količina tekućine i soli neophodni za optimalnu termoregulaciju.

Toplinski grčevi

Na visokim temperaturama zbog intenzivnog znojenja iz organizma se gube tekućina i sol (elektoliti). To je posebno izraženo u osoba koje se jače znoje kao i u onih koje se bave sportom. Teži gubitak soli u mišićnim stanicama može uzrokovati bolne grčeve koji se najčešće javljaju u rukama, nogama ili u području trbuha. Kako bi se spriječio nastanak grčeva, važno je unositi dovoljno tekućine i soli, što se postiže pravilnom prehranom i pijenjem vode i bezalkoholnih napitaka. Ako dođe do grčeva, osoba treba prestati s fizičkom aktivnosti i uzeti što više tekućine sa soli (vrlo su korisni izotonični napitci). Blaga masaža bolnih mišića također može pomoći da grčevi prije prestanu.

Toplinska iscrpljenost

Toplinska iscrpljenost nastaje prilikom izlaganja povišenim temperaturama u neaklimatiziranih osoba, a uzrokovana je prekomjernim znojenjem koje dovodi do dehidracije i gubitka soli. Zbog dehidracije, znojenje se smanjuje, a poremećaj postaje sve ozbiljniji te ako se ne liječi može dovesti do opasnog toplinskog udara.

Toplinska iscrpljenost se očituje:

• hladnom, vlažnom, često blijedom kožom
• osjećajem žeđi
• nervozom
• glavoboljom
• mučninom i povraćanjem
• umorom
• ubrzanim i nježnim pulsom
• ubrzanim i plitkim disanjem
• bolnim grčevima mišića
• gubitkom aktivnosti
• nesvjesticom

Terapija

Osobu koja pokazuje znakove toplinske iscrpljenosti treba skloniti sa sunca u hladovinu ili klimatiziranu prostoriju. Treba joj pomoći da se rashladi i to skidanjem odjeće, laganim polijevanjem vodom (voda nikako ne smije biti hladna, već sobne temperature) ili oblaganjem hladnim ručnicima koji se moraju redovito mijenjati.

Također je važno da osoba pije što više tekućine i to vode ili bezalkoholnih napitaka. Ako se na vrijeme intervenira, nema opasnosti od nastanka toplinskog udara, a simptomi toplinske iscrpljenosti će na primijenjene mjere brzo nestati. Nakon toplinske iscrpljenosti organizam se treba nekoliko dana odmarati i krijepiti raznolikom prehranom i uzimanjem tekućine.

Što je sunčanica?

Sunčanica nastaje kombinacijom pregrijavanja tijela i duljeg izlaganja nezaštićene glave, posebno potiljka, sunčevom zračenju. Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje u pojedinim slučajevima karakterizira koma s mogućim smrtnim ishodom. Sunčanica je direktna posljedica djelovanja topline na mozak i krvne žile u mozgu koje postaju propusne za tekućinu i uzrokuju oticanje moždanog tkiva i krvarenja unutar njega. Simptomi sunčanice najčešće uključuju suhu kožu uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost, crvenilo lica. Ukoliko se osoba ne skloni sa sunca, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, a u teškim slučajevima nastupit će omamljenost, širenje zjenica i gubitak svijesti uz ubrzani puls i plitko, ubrzano disanje.

Terapija: Osobu za koju se sumnja da ima sunčanicu treba odmah smjestiti u hladovinu, u polu ležeći položaj i pomoći joj da se rashladi i to skidanjem odjeće, laganim polijevanjem vodom (voda nikako ne smije biti hladna, već sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak.

U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok, ali je i neophodno potražiti i liječničku pomoć. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, a s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura snizi ispod 38 °C.

Unesrećenoj osobi treba davati hladne napitke (ako je pri svijesti) te joj zabraniti konzumiranje pića koja utječu na tlak i krvotok, ponajprije kavu i alkohol. Nakon sunčanice obično se može očekivati glavobolja koja može potrajati i danima, osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima te razdražljivost. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnoj okolini.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar je najopasnije stanje koje nastaje kao posljedica izlaganja visokim temperaturama. On je zapravo posljedica potpunog sloma prirodnih mehanizama koji su zaduženi za regulaciju tjelesne temperature. Kao posljedica tog sloma, tijelo nije u stanju ohladiti se, već nastaje ekstremno povišenje tjelesne temperature (od 42 do 44 °C). To je potencijalno smrtonosno stanje i zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju. Do toplinskog udara, osim izlaganjem jako visokim temperaturama okoliša, može doći i zbog svih drugih čimbenika koji otežavaju izdavanje tjelesne temperature, kao što su prekomjerna vlažnost zraka, intenzivna tjelesna aktivnost ili nepravilan rad znojnih žlijezda koji nastaje npr. kod dubljih opeklina kod kojih mogu biti oštećene žlijezde znojnice.

Simptomi koji upućuju na toplinski udar:

• Povišena tjelesna temperatura - iznad 40°C
• Crvena, topla i suha koža (nema znojenja)
• Jaka glavobolja
• Mučnina i vrtoglavica
• Smetenost
• Ubrzan, nježan puls
• Ubrzano, plitko disanje
• Gubitak svijesti
• Smanjena količina urina uz tamniju boju urina

Koje su osobe pod povećanim rizikom od toplinskog udara?

• Starije i nemoćne osobe koje često ne uzimaju dovoljno tekućine
• Pretile osobe
• Osobe s bolestima kardiovaskularnog sustava ili pluća
• Osobe koje uzimaju određene vrste lijekova kao što su antikolinergici (sprječavaju stvaranje znoja) ili beta blokatori (smanjuju protok krvi kroz kožu)
• Dojenčad i mala djeca (slabije se znoje)
• Trudnice
• Osobe koje su pod utjecajem alkohola
• Osobe koje se bave intenzivnim sportskim aktivnostima bez da su se pobrinule da uzimaju dovoljno tekućine.

Terapija: Osobu za koju se sumnja da ima toplinski udar treba skloniti u hladovinu ili u klimatiziranu prostoriju (idealna temperatura prostorije je 15 do 18°C). Osobu treba dodatno rashladiti skidanjem odjeće.

Ako je temperatura unesrećenog iznad 39,5°C, a koža je mu i dalje suha i vruća, potrebno ga je tuširati hladnom vodom (15 do 18 °C).

Umjesto tuširanja, za rashlađivanje se može iskoristiti namakanje u kadi uz istodobno masiranje kože kako bi se potaknula cirkulacija i poboljšalo rashlađivanje ili oblaganje mokrim plahtama ili ručnicima koji se moraju redovito mijenjati. Voda ne smije biti hladnija od 15°C, jer tada nastaje stezanje krvnih žila u koži koje može smanjiti izdavanje topline.

Savjeti za rashlađivanje i prevenciju stanja povezanih s izlaganjem visokim temperaturama okoliša

• Potrebno je piti 8 do 10 čaša vode na dan, bez obzira jeste li žedni ili ne.
• Tijekom perioda fizičke aktivnosti ili iscrpljenosti, potrebno je piti dodatne količine vode. Ako se jako znojite, sportska izotonična pića su dobar izbor za vas.
• Izbjegavajte pića koja sadržavaju kofein ili alkohol jer ona izazivaju dehidraciju.
• Kada je god moguće, budite fizički aktivni tijekom hladnijeg dijela dana.
• Tijekom najtoplijeg dijela dana, između 11 i 16 sati, izbjegavajte boravak na otvorenom i bilo kakve fizičke aktivnosti.
• Nosite prozračnu, udobnu odjeću i šešir širokog oboda.
• Prilikom izlaganja suncu zaštitite se odjećom i koristite kreme sa zaštitnim faktorom iznad 15 SPF kako biste izbjegli nastanak opeklina na koži. Opekline umanjuju sposobnost rashlađivanja tijela.
• Ako prostorija u kojoj boravite nije klimatizirana, koristite ventilator i provodite vrijeme u najhladnijoj prostoriji.
• Izbjegavajte korištenje pećnice i drugih kućanskih aparata koji stvaraju toplinu.
• Jedite laganu hranu, uzimajte puno voća i povrća.
• Jedite više manjih obroka tijekom dana.

Prva pomoć za sva stanja povezana sa izlaganjem visokim temperaturama okoliša

1. Unesrećenika treba skloniti u hladovinu ili klimatiziranu prostoriju.
2. Treba mu skinuti odjeću.
3. Ako je pri svijesti, unesrećenika treba poleći s podignutim stopalima. Ako je bez svijesti, treba ga staviti u bočni položaj.
4. Unesrećenika treba blago polijevati s vodom sobne temperature ili ga obložiti mokrim ručnicima ili plahtama. Za hlađenje se može upotrijebiti i električni ventilator ili fen namješten na nižu temperaturu.
5. Unesrećenik koji se oporavio treba popiti što više vode.
6. Ako je unesrećeni bez svijesti ili sumnjate da je pretrpio toplinski udar što prije pozovite medicinsku pomoć.