Podaci Centra za gerontologiju ZZJZGZ za Hrvatsku (2004.) pokazuju kako godišnje svaka treća starija osoba doživi pad, te da je čak 96% osoba umrlih zbog prijeloma bedrene kosti starije od 65 godina. Od žena umrlih od posljedica prijeloma bedrene kosti 98,41% je starije od 65 godina, a kod muškaraca je taj udio nešto niži i iznosi 90,91%.
Pad u starijoj dobi ne samo da uzrokuje fizičko ozljeđivanje, zdravstvene komplikacije i prijevremenu smrtnost, nego je direktno vezan s problemima mentalnog zdravlja. Pojava straha od pada čak i u situacijama kada do njega nije došlo nije rijetka kod starijih ljudi. Oko 6% hospitalizacija u starijoj dobi otpada na hospitalizacije zbog ozljeda (pola od njih je zbog frakture kuka).
Radno terapijskom intervencijom u segmentu prevencije padova smanjuje se osjećaj straha i anksioznosti kroz edukaciju i trening usvajanja novih načina provedbe aktivnosti. Radni terapeut neizostavno procjenjuje sposobnosti korisnika (reducira se broj čimbenika koji uzrokuju inaktivnost što kratkotrajno povećava rizike ozljeđivanja, te dugotrajno dovodi do propadanje sposobnosti). Kroz adaptaciju okružja, koje radni terapeut provodi u dogovoru s korisnikom i njegovom obitelji, stvara se pozitivno okružje za održavanje i poboljšavanje izvođenja aktivnosti dnevnog života, što dovodi do povećanja samostalnosti, izvedbe i zadovoljstva pri provedbi aktivnosti dnevnog života. Dugoročno gledano navedeno može smanjiti zdravstvene i zdravstveno - institucionalne troškove liječenja i rehabilitacije posljedica padova. Cjelokupnom intervencijom djeluje se pozitivno na zdravlje i dobro stanje starije populacije.
Radnoterapijska intervencija u sklopu prevencije padova usmjerena je na:
Prostor u kojem živi osoba starije dobi trebao bi biti ergonomski prilagođen potrebama i trenutačnim poteškoćama koje su najviše zastupljene. Primjerice: