Kako djelovati protiv demencije na vrijeme?

Navedeno potvrđuje i revolucionarna studija pod nazivom FINGER (eng. prst) koja navodi pet "prstiju" smanjenja rizika - kognitivni trening, prehrana, tjelovježba, socijalni kontakt te praćenje metaboličkog i krvožilnog zdravlja.

Dakle, na prevenciju pojave demencije, ali i usporavanje njene progresije, općenito možemo utjecati usvajanjem zdravog životnog stila, pri čemu navedeno podrazumijeva:

prehranu bogatu vlaknima;
konzumiranje neprerađene hrane odnosno hrane koja je puna aditiva, emulgatora, sladila, konzervansa, umjetnih boja i okusa itd.
konzumaciju povrća i voća;
izbjegavanje prevelikog unosa mesa i masti;
redovitu tjelovježbu;
izbjegavanje sportova koji uključuju ponovljene udarce u glavu;
kvalitetan san i dovoljno sna;
izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola i pušenja;
smanjenje izloženosti onečišćenom zraku;
zaštitu od zaraznih bolesti.

Kada je riječ o našim osjetilima, izuzetno važnim su se pokazale redovite kontrole vida i sluha, kao i korištenje slušnih pomagala.

Jedan od zaštitnih faktora je i učestali kontinuirani socijalni kontakt odnosno sudjelovanje u društvenim aktivnostima s obitelji i/ili prijateljima. Dobra mreža podrške važna je pak za očuvanje mentalnog zdravlja koje je izrazito važno njegovati. Naime, utvrđeno je kako je za ljude s narušenim mentalnim zdravljem tri puta vjerojatnije da će razviti dijagnozu demencije.

Nadalje, istraživanja pokazuju kako su mozgovi osoba koje su umrle bez kognitivnih oštećenja teži od prosjeka. Što je takozvana "kognitivna rezerva" veća, to je osoba bolje zaštićena od demencije. Osim obrazovanja u ranoj dobi kada je naš mozak najprijemčiviji te visokog stupnja obrazovanja, postoje različiti dodatni načini kako održavati i puniti našu "kognitivnu rezervu" i kada završimo s formalnim obrazovanjem.

Neke od specifičnih aktivnosti koje mogu pomoći u izgradnji "kognitivnih rezervi" su:

govorenje više od jednog jezika;
sudjelovanje u organiziranim grupnim diskusijama;
čitanje knjiga ili novina;
rješavanje križaljki, anagrama, osmosmjerki, sudoku i drugih slagalica
igranje društvenih igara ili kartanje;
računalne igre - kod starijih odraslih, djelomično i zbog učenja korištenja novih tehnologija te osoba koje su vezane za dom pa nemaju priliku iskusiti poticajna okruženja;
meditacija i molitva;
kreativne aktivnosti poput sviranja glazbenog instrumenta, zborskog pjevanja, rekreativnog pisanja, izrada albuma obiteljskih uspomena uz popratni razgovor o njima;
senzorne aktivnosti odnosno aktivnosti koje uključuju sva osjetila poput vrtlarenja i kuhanja;
tjelesne aktivnosti poput igranja tenisa, golfa ili kuglanja, plivanja, vožnje bicikla, plesa, grupnih vježbi, hodanja, penjanja na više od dvije etaže, obavljanja kućanskih poslova i čuvanja djece.

Koliko god uživali u već isprobanim aktivnostima u kojima je lakše ustrajati, ništa nije poticajnije za mozak od pokušaja nečega novog i u početku, težeg.

Zaključno, ne postoji samo jedan, siguran način da se smanji rizik od demencije. Također, mnogi zaštitni faktori se preklapaju i međusobno su povezani.