Mitovi o Alzheimerovoj bolesti

Naglasak ovogodišnje kampanje je na razbijanju stigme i razotkrivanju mitova s ciljem boljeg razumijevanja demencije i smanjenja štetnog utjecaja demencije na pojedince, obitelji i društvo u cjelini.

Navedeno je izrazito važno s obzirom na podatke koji pokazuju kako trenutno u svijetu živi 55 milijuna osoba koje boluju od neke vrste demencije, no mnogi od njih nemaju formalnu dijagnozu. Točna dijagnoza demencije je pak od izuzetne važnosti jer može poboljšati pristup liječenju, skrbi i podršci. Trenutno ne postoji lijek za demenciju, izuzev ograničenih tretmana vezanih uz smanjenje određenih simptoma, zbog čega su izuzetno važne njega, pružanje informacija, savjetovanja i potpora oboljelom, kao i formalnim i neformalnim njegovateljima.

Koji su to najučestaliji mitovi o demenciji?

Mit 1: Demencija je isto što i starenje.

Dvije od tri osobe još uvijek misle da je demencija uzrokovana normalnim starenjem, a podaci iz 2019. godine pokazuju da navedeni stav ima i dvije trećine zdravstvenih djelatnika.

S obzirom na navedeno, važno je znati prepoznati rane simptome bolesti odnosno znati ih razlikovati od uobičajenih promjena uzrokovanih starenjem.

Znakovi upozorenja kada je riječ o demenciji su:

Gubitak pamćenja koji narušava svakodnevno funkcioniranje
Teškoće u planiranju ili rješavanju problema
Teškoće u izvršavanju poznatih zadataka
Teškoće u vremenskom ili prostornom orijentiranju
Problemi s razumijevanjem vizualnih informacija i prostornih odnosa
Teškoće upotrebe riječi u govoru ili pismu
Zametanje stvari i nemogućnost rekonstrukcije prethodnog kretanja, radi njihova pronalaska
Smanjena ili lošija prosudba
Povlačenje iz radnih aktivnosti i socijalna izolacija
Promjene raspoloženja ili osobnosti

Povremeno činjenje pogrešaka u upravljanju kućnim financijama ili pak zaboravljanje dana u tjednu ili kako koristiti neki uređaj koji smo već koristili su uobičajeni. Razlika između Alzheimerove demencije i tipične "staračke zaboravnosti" ukratko, i vrlo općenito, može se sažeti u sljedeće: Ako ste nešto zaboravili i kasnije se istoga sjetili, razloga za zabrinutost nema. Također, povremena nezainteresiranost za obitelj ili društvene obaveze ili pak razdražljivost kada vam se poremeti rutina ne znače nužno da patite od Alzheimerove bolesti.

Mit 2: Kada je riječ o demenciji, šutnja je zlato.

35% njegovatelja diljem svijeta reklo je da su sakrili dijagnozu demencija člana obitelji, dok je 46% osoba koje žive s demencijom i njegovatelja identificiralo strah od dijagnoze i stigmu kao prepreku dobivanju dijagnoze.

Stigma i diskriminacija mogu spriječiti ljude od traženja pomoći te dovode do izolacije i usamljenosti onih koji žive s demencijom. Normalizirajmo razgovore i podignimo zajedno svijest oko tog stanja.

Mit 3: Demencija se ne može spriječiti.

Gotovo 80% opće javnosti zabrinuto je zbog razvoja demencije dok istovremeno jedna od četiri osobe misli da se ništa učiniti ne može učiniti kako bi se demencija spriječila. S druge strane, dokazi pokazuju da bi 40% demencija moglo biti odgođeno ili spriječeno djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika kojih, po najnovijem izvještaju Lancet Komisije iz 2024., ima sveukupno 14. Konačan popis obuhvaća: nizak stupanj obrazovanja, gubitak sluha, visok kolesterol, depresija, povrede glave, manjak tjelesne aktivnosti, dijabetes, pušenje, visok krvni tlak, pretilost, socijalna izolacija, zagađenje zraka, gubitak vida, prekomjerna konzumacija alkohola.