Izvješće o perinatalnom zdravlju u Europi

Poboljšanje perinatalne zaštite, stvaranje uvjeta sigurnog majčinstva i smanjenje perinatalne i dojenačke smrtnosti su na globalnoj i nacionalnim razinama među osnovnim ciljevima zdravstvene zaštite većine zemalja. U svrhu izjednačavanja kriterija praćenja zdravlja majki i novorođenčadi u Europi te uspostave europskog perinatalnog informacijskog sustava, pokrenut je 1999. godine projekt Euro-Peristat, u okviru programa praćenja zdravlja u Europskoj uniji. Koordinator projekta Euro-Peristat je francuski Nacionalni institut za javno zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM). Hrvatska je prvi put uključena 2015. godine, čime su omogućene usporedbe s drugim europskim zemljama temeljem ujednačenih kriterija praćenja. U radu Euro-Peristata sudjeluju predstavnici 27 država članica Europske unije (EU), Islanda, Norveške, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva (UK).

Novo izvješće uključuje podatke o 9 od ukupno 10 ključnih pokazatelja perinatalnog zdravlja za razdoblje 2015.-2019. godine. Za razliku od prethodnih izvješća nisu uključene usporedbe maternalne smrtnosti jer su u europskim zemljama rijedak nepovoljan događaj koji nije moguće uspoređivati u kratkom vremenskom razdoblju. Perinatalni ishodi za pandemijsku 2020. i 2021. godinu će biti predstavljeni u novim izvješćima Euro-Peristat u 2023. godini.

Kriterij Euro-Peristata za prikupljanje podataka o rođenima je gestacijska dob ≥ 22 navršena tjedna trudnoće i/ili porodna težina ≥ 500 grama. Budući da neke zemlje u zdravstvenu statistiku ne uključuju podatke o rođenima ispod 24 navršena tjedna trudnoće, za izvješće su u svrhu vjerodostojnih usporedbi korišteni podaci o rođenima i mrtvorođenima gestacijske dobi ≥ 24 navršena tjedna trudnoće, a za umrlu novorođenčad i dojenčad gestacijske dobi ≥ 22 navršena tjedna trudnoće. Hrvatska prikuplja podatke o rođenima prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodnog udruženja ginekologa i porodničara (FIGO), a to su gestacijska dob ≥22 navršena tjedna trudnoće ili porodna težina ≥ 500 g za nacionalne svrhe te gestacijska dob ≥ 28 navršenih tjedana trudnoće ili porodna težina ≥ 1.000 g za globalne međunarodne usporedbe.

Stopa fetalne smrtnosti za Hrvatsku u 2019. godini je iznosila 4,0/1.000 ukupno rođenih gestacijske dobi ≥ 24 tjedna trudnoće (u 2015. godini 4,2‰), a prema kriteriju za međunarodne usporedbe za rođene gestacijske dobi ≥ 28 tjedana trudnoće je fetalna smrtnost iznosila 3,2‰, isto kao i 2015. godine.

Ukupna stopa novorođenačke smrtnosti (0 - 27 navršenih dana) je u 2019. godini u Hrvatskoj iznosila 3,0/1.000 živorođenih (u 2015.godini 3,2 ‰) od čega je rana novorođenačka smrtnost (0 - 6 navršenih dana) iznosila 2,2‰ ( u 2015. godini 2,3‰), a kasna novorođenačka smrtnost (7 - 27 navršenih dana) je iznosila 0,7‰ ( u 2015. godini 0,9‰).

Dojenačka smrtnost među rođenima u 2019. godini (kohorta) je iznosila 3,8‰ (u 2015. godini 3,9‰).

Prijevremeno rađanje, naročito prije 32 navršena tjedna trudnoće, usko je povezano s izrazitom nezrelošću i lošijim perinatalnim ishodima - visokom smrtnošću ili oštećenjima i poremećajima s dugogodišnjim ili trajnim posljedicama. U Hrvatskoj je u 2019. godini bilo 6,5% živorođenih gestacijske dobi < 37 tjedana trudnoće (isto kao i 2015. godine) od kojih je 0,9% bilo u gestacijskoj dobi ispod 32 navršena tjedna trudnoće, a 5,6% između 32. i 36. tjedna trudnoće.

U gotovo svim zemljama mreže Euro-Peristat udio rodilja dobi iznad 35 godine života je u porastu, a u 5 zemalja je iznad 30%. U Hrvatskoj je u 2019. godini udio rodilja dobi iznad 35 godina bio 23,2%, dok je u 2015. godini iznosio 18,9%.

Carski rez kao način dovršetka poroda trebao bi se provoditi samo prema medicinskim indikacijama. Međutim, u Europi je udio carskih rezova kao načina dovršetka poroda u kontinuiranom porastu koji se često više ne može povezati isključivo s medicinskim indikacijama. U Hrvatskoj također bilježimo porast; u 2019. godini je postotak izvršenih carskih rezova iznosio 26,2%, dok je u 2015. godini iznosio 21%.

Vodeći uzroci perinatalnih smrti su vezani uz prijevremeni porod i temeljno je pitanje gdje se postavlja granica preživljavanja uz primjenu metoda liječenja suvremene neonatalne medicine. Istraživanja pokazuju velike razlike u preživljavanju najmanje novorođenčadi i usporedbe među članicama mreže Euro-Peristat mogu pomoći u određivanju nacionalnih ciljeva perinatalnog zdravlja i procjeni mogućnosti za njihovo ostvarenje.

Izrada ovakvih izvješća pomaže u potpunijem procjenjivanju zdravstvenih sustava pojedinih zemalja i utvrđivanju eventualnih slabosti što bi moglo pomoći u donošenju zdravstveno-političkih odluka i intervencija za unaprjeđenje organizacije perinatalne zdravstvene zaštite pojedinih zemalja.