Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21.9.

Bolest je prvi opisao njemački patolog i neurolog Alois Alzheimer, 1906. godine. Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga, odnosno različitih vrsta demencija, što je povezano s općim starenjem pučanstva i produljenjem očekivane životne dobi.

Alzheimerova bolest je najučestaliji uzrok nastanka demencije te najčešći uzrok funkcionalne onesposobljenosti u osoba starijih od 75 godina i četvrti uzrok smrti. Rizični čimbenici za pojavu Alzheimerove bolesti su dob, spol, raniji udarci u glavu, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, debljina i šećerna bolest. Najznačajniji faktor rizika za obolijevanje je dob. Bolest se najčešće razvija nakon 65. godine života, a rizik raste sa starošću. Prosjek trajanja bolesti je 8 do 10, a ponekad i do 15 godina. Simptomi bolesti se javljaju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, posebno događaja koji su se dogodili nedavno, a slijede ga psihičko i fizičko propadanje. Lijek za liječenje Alzheimerove bolesti trenutno ne postoji, ali postoje lijekovi antidementivi koji usporavaju razvoj simptoma i poboljšavaju kvalitetu života oboljelih. Kako bi liječenje otpočelo pravovremeno važno je rano prepoznavanje znakova Alzheimerove bolesti, odnosno njena rana dijagnoza.

10 RANIH ZNAKOVA ALZHEIMEROVE BOLESTI
Poremećaji pamćenja (gubitak pamćenja razvija se polako tijekom više mjeseci ili godina).
Poteškoće u izvršnim funkcijama (kuhanje, spremanje, održavanje higijene).
Poteškoće govora, čitanja i pisanja (zaboravljanje riječi, nadomještanje neuobičajenim zamjenama; rečenice postaju teško razumljive, nemaju svrhe niti dubljeg smisla).
Gubitak prostorne i vremenske orijentacije (nepoimanje dana, mjeseca ili godine; nemogućnost snalaženja na od prije poznatim mjestima).
Pogrešne procjene i odluke (odijevanje neprimjereno vremenskim uvjetima ili socijalnim prigodama).
Poremećaji apstraktnog mišljenja (nesnalaženje u novčanim poslovima ili nemogućnost ispunjavanja formulara; nerazumijevanje pojmova, kao što su "rođendan", "pravda" ili "ljubav").
Učestalo zametanje i gubljenje stvari (spremanje stvari na neuobičajena mjesta)
Promjene raspoloženja i ponašanja (depresivnost, anksioznost, razdražljivost i emocionalna inkontinencija).
Promjena osobnosti (pretjerana sumnjičavost, ustrašenost, ljubomora).
Gubitak interesa za socijalne aktivnosti (osjećaj napuštenosti, osamljivanje, nezainteresiranost).

Posljedice bolesti utječu, kako na oboljelog, tako i na cijelu obitelj. Upravo obitelj prva primjećuje simptome bolesti. Na početku bolesti više pati pojedinac, a kasnije kako bolest napreduje, smatra se da više pati obitelj. U skrbi za oboljelog potrebno je beskrajno strpljenje i razumijevanje. Komunikacija s protekom vremena postaje sve teža, a sposobnost govora sve više oštećena.

10 SAVJETA ZA POBOLJŠAVANJE KOMUNIKACIJE
Nastojte održati dobro raspoloženje.
Usmjerite pažnju bolesnika.
Izrecite poruku jasno.
Postavljajte jednostavna pitanja.
Slušajte svojim ušima, očima i srcem.
Isprekidajte aktivnosti u niz manjih.
Kada su "teški", preusmjerite im pažnju.
Pokažite naklonost, pružite sigurnost.
Prisjetite se dobrih starih dana.
Sačuvajte smisao za humor.

U sklopu Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti djeluje Centar za zaštitu mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi. Centar provodi zaštitu mentalnog zdravlja, što obuhvaća prevenciju i rano otkrivanje svih psihičkih poremećaja pa tako i različitih vrsta demencija. Centar je dostupan na lokacijama u Remetinečkom Gaju 14 (01/3830088) i Ožegovićevoj 9 (01/6414030).

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti održat će Dan otvorenih vrata putem otvorenih telefonskih linija, u vremenu od 12:00 do 15:00 sati.

Svi zainteresirani u navedenom periodu mogu koristiti uslugu informativno-savjetodavnog razgovora sa stručnim timom Službe.