Obilježen Svjetski dan osteoporoze

Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma.

Jedna je od takozvanih "nevidljivih" bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju.

Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze.

Glavni rizični čimbenik je starenje, odnosno s njim povezane hormonalne i metaboličke promjene.

Možemo razlikovati postmenopauzalnu osteoporozu, do koje dolazi uslijed pada razine estrogena, najčešće kod žena između 50 i 70 godina, od senilne osteoporoze povezane sa starenjem, koja se najčešće javlja nakon 70. godine života.

Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.

Neki od dodatnih čimbenika rizika su:
-osteoporoza i prijelomi kuka u obiteljskoj anamnezi
-vrlo niska tjelesna masa (BMI manji od 19)
-hipertireoidizam
-pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola
-reumatoidni artritis
-malapsorpcija hranjivih tvari, primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti
-određeni lijekovi

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju.

Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.

Simptomi
-bol u leđima (odmah nakon loma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
- smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
-stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
-prijelom kosti nakon vrlo male traume

Kod osoba s osteoporozom do prijeloma kosti može doći već i kod najmanjih trauma, kao što su udarac u namještaj, saginjanje ili kihanje.

Najčešće dolazi do kompresivnih prijeloma kralježaka, prijeloma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlaktice.

Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti kod osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti uzrokovan ozljedama u dobnoj skupini starijih od 65 godina.

Dovode do smanjenja mobilnosti, neovisnosti i produktivnosti.

Koštana masa nastaje tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije.

Tada je vrlo važno pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na njenu kvalitetu.

Za nastanak koštane mase osobito je važan kalcij, s vitaminom D koji omogućava njegovu apsorpciju.

Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tridesetima, i tada više nije moguće preventivnim mjerama utjecati na stvaranje nove koštane mase, međutim možemo prevenirati i usporiti njen gubitak.

Slično kao i u mlađoj životnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom, bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina.

Neophodna je i tjelesna aktivnost s opterećenjem, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći prevenirati padove i posljedične prijelome.

Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.