Ganserov sindrom
Poštovani. Član moje obitelji ima psihičkih problema i postavljena mu je dijagnoza GANSEROV SINDROM. Molim Vas ako mi možete objasniti kakva je to bolest, liječi li se i koji su uzroci nastanka te bolesti. odgovor
Ganserov sindrom karakteriziraju tzv. približni odgovori, ponekad pomućena svijest, konverzivni (tjelesni) simptomi (npr. ne može održavati ravnotežu) i vrlo rijetko halucinacije. Približni odgovori su jedan od temeljnih simptoma. Na postavljena pitanja osoba daje približno točne odgovore, primjerice tri plus tri je sedam, tjedan ima osam dana i sl. Ovaj fenomen bi se mogao shvatiti kao izraz bolesnikove potrebe da se izvuče iz aktualne situacije koja je za njega visoko stresna, a da s druge strane pokuša održati vezu s realitetom. Ganserov sindrom je čest kao psihička reakcija kod zatvorenika. S obzirom da obično nastaje kao reakcija na konkretnu stresnu životnu situaciju, i da ima u principu dobru prognozu (simptomi se najčešće povlače relativno brzo po prestanku visoko stresne situacije), neki ovaj sindrom smatraju reaktivnom psihozom.
Sindrom se smatra histeričnom, disocijativnom reakcijom koja nastaje kao rezultat nesvjesnog pokušaja bolesnika da izađe iz, za njega nepodnošljive situacije. Često se u anamnezi pronađu elementi ranijeg histeričnog (konverzivnog) reagiranja koje ranije nije moralo imati isti oblik kao u aktualnom slučaju.
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Koncentracija antidepresiva u krvi
Nakon prekida terapije antidepresivima, koliko dugo njihovo prisustvo ostaje u krvi i da li se može liječničkim pregledom ustanoviti da je netko koristio antidepresive ili anksiolitike? odgovor
S obzirom da se antidepresivi međusobno razlikuju prema kemijskim skupinama, a i prema vremenu poluživota u krvi, različiti testovi (biokemijske pretrage, na temelju uzorka krvi) se primjenjuju (ovisno o antidepresivu) za određivanje njihove koncentracije u krvi.
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Prijevremeno buđenje
Imam depresivni poremećaj u obliku prijevremenog buđenja (3 do 4 sata prije polaska na posao). Na Vašim stranicama sam saznao da taj oblik depresije naginje k najtežem kliničkom obliku depresije pa Vas molim da mi preporučite pravu terapiju za lijecenje i poboljšanje tog stanja. odgovor
Naveli ste jedan simptom, koji može biti dio depresivnog poremećaja, također i sastavni dio nekog od drugih poremećaja iz afektivnog i anksioznog kruga. Težina depresije se procjenjuje temeljem ukupnog skora na kliničkoj procjenskoj skali, koja uključuje ocjenu svih simptoma poremećaja. S obzirom da su psihološke smetnje takvog tipa da je bitan i neverbalni dio, svakako savjetujem pregled kod psihijatra, koji će temeljem razgovora procijeniti Vaše smetnje i tek tada odrediti adekvatnu terapiju
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Anksiozni poremećaj
Prije godinu dana počelo mi je biti slabo: mučnina, vrtoglavica, bol u prsima, uglavnom manje-više svi simptomi anksioznosti. Smatrala sam da je to najgore razdoblje u mom životu. Bilo me je strah bilo gdje otići, jedino sam se kod kuće osjećala sigurno. Osjećala sam se beskorisno, na poslu bih izdržala par sati, pa bih morala ići doma. Pila sam Zoloft 50mg, a već 8 mjeseci redovito odlazim kod psihijatra. Prestala sam piti tablete, mjesec dana je sve bilo u redu, a nakon toga bilo je sve gore i gore. Imam osjećaj da ću se negdje srušiti u nesvijest, osjećam kao da imam knedlu u želucu. Sve je kulminiralo za Novu godinu, kad sam otišla u drugi grad, gdje se nisam osjećala sigurno. Od onda imam povišenu temperaturu, bol u želucu, pritisak u očima, sljepoočnici, glava mi je poput nogometne lopte. Osjećam se malaksalo i iscjeđeno. Jednostavno ponekad mislim da umirem.
Napravila sam sve pretrage i zdrava sam - čak ni kad sam imala simptome gripe nisam imala gripu. Ali jednostavno mi nije bolje. Ponovno sam u dogovoru s psihijatrom počela piti Zoloft, no zanima me kako mogu bez tableta sama sebi olakšati te postoji li neki način da mi bude bolje, jer ne patim tu samo ja, nego i moja obitelj, prijatelji i moj dečko. Inače sam jako sretna i nasmješena osoba, puna životne radosti. Odjednom se to promijenilo, pa se ni ja ne mogu prepoznati, samo želim biti ona stara. Ugodno mi je razgovarati sa psihijatrom, svi mi govore da će to nestati samo od sebe, ja smatram da nisu u pravu, smatram da se ja moram boriti. odgovor
Smetnje koje navodite ulaze u kategoriju anksioznog poremećaja - ima dosta elemenata za panični (anksiozni) poremećaj. Uredni nalazi pretraga to samo potvrđuju. Liječenje uključuje lijekove (gdje spada antidepresiv Zoloft), ali i psihoterapijske metode. Među tim metodama, za tretman anksioznih stanja dosta se primjenjuje kognitivno-bihevioralna psihoterapija kao i vježbe relaksacije, kojih ima dosta, a među njima autogeni trening zauzima bitno mjesto. Savjetujem nastavak uzimanja lijeka, kao i provođenje neke od navedenih psihoterapijskih metoda liječenja. Psihoterapija se provodi individualno ili u grupi. Razgovor kod psihijatra, može pomoći u određivanju terapijskog pristupa koji kod Vas osobno treba rezultirati poboljšanjem psihičkog stanja.
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Prijevremeno buđenje
Liječnici su utvrdili da sam depresivan, te su mi preporučili antidepresive. Svi simptomi su se popravili, ali najveći problem mi je prijevremeno buđenje. Na vašim stranicama pronašao sam da se to tretira kao terminalna insomnija. Molim Vas da mi preporučite odgovarajuću terapiju i možda još neke aktivnosti. odgovor
Opće je pravilo, da se psihijatrijska terapija određuje isključivo nakon pregleda i uzimanja svih relevantnih podataka o smetnjama kod pojedine osobe. S obzirom da iz Vašeg mail-a ne postoji potpuni uvid u smetnje, nego samo parcijalni, nije moguće preporučiti konkretnu terapiju. Ohrabrujuće je da danas postoji paleta vrlo kvalitetnih antidepresiva i anksiolitika koji se koriste u liječenju depresije, također i pojedinih simptoma koje ste naveli.
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Anksiozno-depresivni poremećaj
Od postavljanja dijagnoze anksiozno-depresivnog poremećaja prije nešto više od 2 godine pijem alprazolam 0.5., 3-4 puta dnevno. Zanima me koliko je teško skinuti se s tih lijekova i koje su najbolje metode? odgovor
S obzirom da je alprazolam lijek iz skupine sedativa - anksiolitika, s vremenom postoji mogućnost navikavanja, stvaranja tolerancije i smanjenja djelotvornosti. Generalno je pravilo da se lijek nakon nekog vremena ukida iz terapije (što je individualno), kako bi se spriječili takvi učinci i često popratno povećanje doze lijeka. Anksiozno-depresivni poremećaj obično se liječi kombinacijom dva lijeka, jednog iz skupine antidepresiva, a drugog iz skupine sedativa - anksiolitika, jer u kombinaciji pokazuju bolji učinak. Za Vas je preporuka da se javite liječniku i da se razmotri mogućnost promjene glede uzimanja lijeka, što će biti moguće tek nakon razgovora koji obavite i u kojem iznesete sve bitne pojedinosti. Doza lijeka koju ste naveli da uzimate, još uvijek ne spada u visoke dnevne doze, što je dobro u situaciji kada se planira smanjenje doze i ukidanja lijeka (obično ide postupno, kroz nekoliko dana).
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Strah od izmeta
Već dulje vrijeme patim od straha od izmeta, stalno se perem i mijenjam odjeću. Naime, kada vidim nešto smeđe boje počinje se u mojoj glavi odvijati bolesni film u kojem je to već po meni, sve što taknem zarazim, krene otprilike ovako...u nekom zahodu vidim zaprljanu školjku, ja je nisam koristio, ali je netko drugi, taj je dirao kvaku vrata koju sam dirao i ja i tako dalje do unedogled. Ovo mi je počelo uništavati život. Molim vas da mi kažete kako da započnem liječenje. Živim u Splitu pa ako znate ime nekog strucnjaka za to područje rado bih da mi ga preporučite. Hvala najljepša. odgovor
Naveli ste smetnje koje bi teoretski mogle ići u kategoriju opsesivno - kompulzivnih, no za postavljanje ispravne dijagnoze potreban je pregled i razgovor kod psihijatra. Opsesivno - kompulzivni poremećaj očituje se javljanjem prisilnih misli i radnji koje osoba doživljava kao strane i nametnute. Potrebno je istaknuti da se kod dosta osoba u općoj populaciji često mogu sresti prisilne misli ili radnje kao pojedinačni simptomi. Neki su ljudi vrlo pedantni, točni, čisti i uredni, sve vrlo pažljivo i precizno organiziraju, i od drugih traže da budu takvi. U većine ljudi takve crte ne postaju ekscesivne, dok se u određenog broja njih razvijaju i pojačavaju sve do točke kada počinju uzrokovati naglašene smetnje u funkcioniranju. U takvim slučajevima kažemo da netko pati od opsesivno - kompulzivnog poremećaja. Većina ovakvih osoba taji svoje opsesije i rituale pred drugima i ne javljaju se liječniku sve dok simptomi ne postanu jako uznemirujući i onesposobljavajući. Za Vas savjetujem da se javite na Psihijatrijsku kliniku KB Split, s uputnicom za psihijatrijski pregled. Na klinici rade psihijatri koji imaju iskustva u liječenju ovakvih smetnji i mogu Vam pomoći u razrješenju problema.
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Opsesivno-kompulzivni poremećaj
Prve simptome (tada sam to zvao strah od bolesti) počeo sam osjećati sa 16 godina (1992). Nisam obraćao pažnju na to previše. Kako je vrijeme prolazilo, tako su simptomi postajali sve vidljiviji i sve neugodniji. Prao sam ruke po tko zna koliko puta dnevno, a činilo mi se da je sve oko mene izvor smrtonosne zaraze. Svaka i najmanja promjena na tijelu ili osip imali su klasifikaciju kao smrtonosni i da mi je ostalo jako malo života. Sljedeća faza nastupila je kad sam završio srednju školu. Nakon jednog od izlazaka sa društvom, kad smo zapalili marihuanu (nismo baš često koristili marihuanu), stanje je postalo puno teže i kompliciranije. Počeo sam osjećati da me obuzimaju strašne misli, a te misli sam pokušavao odagnati prisilnim radnjama (ponavljanje različitih radnji, pranje ruku, općenito svaka moja radnja mogla je postati ponovljena), a ono što mi je najteže palo bilo je to što se nisam mogao opušteno voziti niti jednim prijevoznim sredstvom. U takvim zatvorenim prostorima osjećao bih se dvostruko lošije i uznemirenije (paničnije). Ovo je samo kratak opis stanja. Jedan dio sam uspio riješiti (hipohondrija), ali ostatak je još tu. Molim za savjet. Hvala odgovor
Smetnje koje ste naveli ulaze u kategoriju opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Poremećaj može početi naglo ili postupno. Opsesije su nametajuće i neželjene ideje što se opetovano ponavljaju. Prisilne se misli oboljelome nameću mimo njegove volje kao besmisleni sadržaji koji se ponavljaju i iscrpljuju ga. Prisilne radnje (kompulzije) su neodoljivi porivi i impulsi da se učini nešto kako bi se smanjila ili neutralizirala tjeskoba koju stvaraju prisilne misli i ideje. Te aktivnosti se izvode na ritualan način. Najčešće opsesivne teme su agresivnost (ideja o ozljeđivanju neke osobe, izazivanje velike nesreće i sl.), zaraza sa mikroorganizmima ili prljavštinom, što dovodi do straha od bolesti; religija (bogohulne pomisli); red i sklad (učiniti neki nered); sumnja (nesigurnost je li se nešto zaista dogodilo). S obzirom da su Vaše smetnje ozbiljne i čine probleme u svakodnevnom funkcioniranju, savjetujem da se javite psihijatru s uputnicom za psihijatrijski pregled. Potrebno je obaviti pregled s detaljnim uzimanjem svih podataka, nakon čega se može započeti s procesom liječenja, u ambulantnim uvjetima. Liječenje, uz razgovor, obično uključuje i uzimanje lijekova, koji su prilagođeni Vašim trenutnim smetnjama.
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Želučana nervoza
U zadnjih dva dana me muči nervoza i bol u želucu. I prije me mučila nervoza, ali ovih dana više ne mogu izdržati. Odvojio sam se od svih. Nečiji krivi korak me samo još više nervira. Imate li lijek koji će mi pomoći? odgovor
Mislim da je potrebno pokušati razumjeti s čime je nervoza koju spominjete povezana. Obično postoji neki problem na psihičkoj razini, koji se očituje kao pojačana anksioznost (tjeskoba) koja može biti psihička, ali i tjelesna. Tjelesna anksioznost se često manifestira nervozom u želucu. Za ordiniranje lijekova potreban je liječnički pregled, savjetujem da se javite liječniku opće medicine koji će procijeniti što je potrebno učiniti. Vezano uz pitanje o lijekovima, na tržištu postoji čitav niz sredstava za smirenje, koji mogu smanjiti simptome tjeskobe. Obično se koriste sedativi-anksiolitici (benzodiazepini), a izbor lijeka ovisi o detaljima konkretnog slučaja.
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar
Panični napadaji i smetnje spavanja
Imam 25 godina i pred tri godine sam se oženio. Tada su počeli panični napadi, depresija, anksioznost. Iako to nisam znao, moja mama je bolovala isto od toga, tako da su moji odmah primjetili što mi je i odveli me privatnom psihijatru. Tri godine sam pio tablete, mjesec dana alprazolam, dobivao sam vitaminske injekcije, pa onda oko godinu i pol paroksetin, pa kasnije sertralin, i sada već tri mjeseca ništa. U dogovoru s psihijatricom prestao sam piti tablete.
Istina je da mi se stanje popravilo zato jer sam vidio da nisam jedini, što me je mučilo više od svega. Počeo sam prihvaćati svoju bolest, a time ju i lakše podnositi, iako nije nestala. I dalje imam napade panike i depresije, ali se zasad mogu nositi s njima i bez tableta.
Problem zbog kojeg vam se javljam je to što nigdje ne mogu naći neki članak da mi objasni što mi se sada događa.
Radim kod kuće već godinu i pol dana i imam puno slobodnoga vremena, tako da dosta spavam. U biti ne mogu zaspati prije 3 sata u noći, i onda spavam do 12, 14 sati popodne, ali se u međuvremenu probudim i ponovno zaspem. Vrtim se u snu, kao da sam budan, ali spavam. Budim se s nekim pritiskom u glavi kao da imam čelične kugle u očima i ne mogu ih otvoriti i mučim se dok podignem glavu. Strah me je toga, mislim da je to jako loše za zdravlje i da će mi se nešto dogoditi zbog toga što imam takav ritam spavanja. Želio bih da mi netko kaže da to nije strašno i nenormalno i da neću imati posljedice radi toga. odgovor
Vezano uz smetnje koje ste naveli u drugom dijelu maila (noćna inicijalna insomnija i dnevna hipersomnija, uz elemente parasomnije), očito da je promjena životnog ritma i činjenica da obavljate posao u kući utjecala dijelom na promjenu bioritma i poremećaj funkcije spavanja. Savjetujem obaviti pretragu EEG i pregled psihijatra (ako ste iz ili blizu Zagreba, savjetujem pregled u PB-u Vrapče, u Centru za poremećaje spavanja), kako bi se procijenilo koji oblik pomoći je najadekvatniji u Vašem slučaju. S obzirom na smetnje, bilo bi uputno obaviti i pregled kod neurologa. Mislim da se prema opisu koji ste iznijeli ne radi o nekom "strašnom problemu", već o stanju koje je rješivo, a kao preduvjet rješenja potrebno je u suradnji sa stručnom osobom iznijeti sve bitne pojedinosti Vašeg slučaja. Na taj se način može postaviti ispravna dijagnoza i započeti s adekvatnim tretmanom.
Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar