Kako prepoznati kolorektalni karcinom?

U Republici Hrvatskoj je od 2007. godine pokrenut Nacionalni program za rano otkrivanje kolorektalnog karcinoma (KRK). Ciljna skupina su zdrave osobe oba spola u dobi od 50-74 godine s uobičajenim rizikom za razvoj raka debelog crijeva.

Rizični čimbenici i preporuke

Familijarna opterećenost rakom debelog crijeva u prvom koljenu, upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Crohn-ova bolest) i anamneza zračenja u trbuhu. Svakako treba istaknuti autosomno-dominantno nasljeđivanje određenih gena vezanih za nastanak raka debelog crijeva unutar određene obitelji, kao što je familijarna adenomatozna polipoza (FAP) ili Lynch-ov sindrom.

Upalne bolesti crijeva

Ulcerozni kolitis - poznata je povezanost kronične upale u ulceroznom kolitisu i razvoja displazije sluznice debelog crijeva, gdje su ključni čimbenici ekstenzija, trajanje i stupanj aktivnosti bolesti. Pankolitis, odnosno zahvaćenost cijelog debelog crijeva s upalom, nosi 5 do 15 puta povećani rizik za razvoj karcinom u usporedbi s općom populacijom. Ukoliko je bolest limitirana samo na lijevi kolon rizik je bitno niži (3x), dok je kod proktitisa (zahvaćenost samo rektuma) zanemariv. Povećani rizik za razvoj KRK  raste prosječno 8 do 10 godina nakon inicijalne dijagnoze pankolitisa, a 15 do 20 godina za kolitis limitiran na lijevi kolon (rektu, sigmoidni i uzlazni kolon). Učinkovita terapija koja održava pacijente u stabilnoj remisiji bolesti također predstavlja važan čimbenik u prevenciji KRK.

Crohn-ova bolest- generalno za ovu bolest postoji bitno manje relevantnih podataka vezanih za povezanost s pojavnošću KRK, no većina preporuka od strane ekpertnih grupa preporučuju pojačani nadzor kada je bolest zahvatila preko 1/3 debelog crijeva. Pankolitis u Crohn-ovoj bolesti nosi podjednak rizik za razvoj KRK kao i pankolitis u ulceroznom kolitisu.

Pretilost, diabetes mellitus, prekomjerna upotreba alkohola, smanjena fizička aktivnost, odnosno metabolički sindrom su potencijalni rizični čimbenici, ali koji ne utječu na ritam preventivnih pregleda. Oni su izuzetno važni u individualnom podizanju svijesti o čimbenicima na koje sami možemo utjecati. 

Spol, akromegalija, anamneza transplantacije organa (bubreg…) 

Epidemiološki trendovi govore u prilog sve ranije pojavnosti raka debelog crijeva, odnosno učestalije dijagnoze u osoba ispod 50 godina starosti. Stoga se napori u prevenciji usmjeravaju na širenje svijesti o navedenim rizičnim čimbenicima, te upozorenju na prateće simptome alarma (opetovana krvarenja iz debelog crijeva) koji  ubrzavaju dijagnostičke postupke izvan standardnih algoritama.

Postoje određen podatci koji govore o protektivnom djelovanju acetilsalicilne kiseline i nesteroidnih antireumatika u razvoju kolorektalnih adenoma i karcinoma debelog crijeva. Svakako je potrebna prethodna konzultacija s liječnikom, vezano na potencijalne nuspojave ovih lijekova.

Čini se da vitamin D i njegovi metaboliti mogu usporiti progresiju kolorektalnog karcinoma. Postoji nekoliko opservacijskih studija koje sugeriraju povezanost niskih razina vitamina D i razvoja karcinoma, pa tako i kolorektalni karcinom, što je prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija. Za sada ne postoje relevantne randomizirane placebom kontrolirane studije koje potvrđuju hipotezu da nadomjesna terapija vitaminom D smanjuje incidenciju kolorektalnog karcinoma.

Određeni tipovi dijeta mogu smanjiti rizik razvoja karcinoma. Generalno preporuča se koristiti dosta svježeg sezonskog voća i povrća, izbjegavati obrađeno i prepečeno crveno meso, te prekomjerni kalorijski unos uključujući i alkohol.

Praćenjem  i usporedbom osoba koje su na mješovitoj prehrani, kod vegetreijanca je uočena značajna redukcija  pojavnost KRK, posebice u grupi "semi-vegetarijanaca" koji konzumiraju i ribu i plodove mora. 

Poznati su brojni dijagnostički testovi probira pacijenata za detekciju kolorektalnih polipa i karcinoma. Strategija probira bazira se  na činjenici radi li se o osobama s uobičajenim rizikom za razvoj raka debelog crijeva ili osobama s pozitivnom obiteljskom anamnezom za navedenu malignu bolest.

Drugi par rukava su pacijenti koji su razvili simptome alarma: pojava krvi u stolici, poremećaj ritma stolice, bolovi u trbuhu, anemija, progresivni gubitak na tjelesnoj težini, kod kojih se odmah kreće u žurnu endoskopsku obradu.

Preporuke je da se učini kolonoskopija kod svakog pacijenta nakon nalaza abnormalnog testa probira.

Testovi probira

Testiranje stolice na skriveno krvarenje

Postoji više vrsta testova, no kod nas se najčešće koristi Gvajak test. Uzorci stolice se skupljaju tri dana na posebnim kartonima koji su priloženi u originalnim paketima.

Endoskopski testovi

• Kolonoskopija osigurava detekciju polipa i raka debelog crijeva, s mogućnošću odstranjenja prekanceroznih lezija odnosno biopsije i dobivanje materijala za pato-histološku analizu. Potrebna je prethodna priprema čišćenjem crijeva, najčešće preparatima polietilen glikola te sada gotovo redovito sedacijom pacijenta tijekom endoskopije. Pretraga nosi određeni prihvatljivi rizik, no predstavlja metodu koja ima najveću pouzdanost u detekciji patološkog supstrata u crijevima.
• Sigmoidoskopija je endoskopski pregled samo lijevog dijela kolona (od rektuma do lijenalne fleksure) i koristi se najčešće kod mlađih osoba radi razrješenja dijagnostičkih dilema ili kod starijih osoba kod kojih ne uspijevamo zbog komorbiditeta učiniti totalnu kolonoskopiju.

Ostali testovi

• Kolon video kapsula se koristi rijetko kod pacijenata kod kojih se endoskopski nije prikazalo cijelo debelo crijevo. Potrebna je prethodna priprema debelog crijeva čišćenjem.
• MSCT kolonografija je radiološka metoda koja koristi višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju za prikaz ranije očišćenog debelog crijeva uz aplikaciju kontrasta. Detektira polipe veličine preko 1 cm, dok je senzitivnost za manje polipe slaba. Nakon  eventualnog uočavanja patološkog supstrata potrebno je provesti endoskopski pregled radi dijagnostičko-terapijskog postupka.