Lajmska borelioza je prvi put prepoznata 1975. nakon što je istraženo zašto je kod neobično velikog broja djece dijagnosticiran mladenački reumatoidni artritis u gradu Lyme, Connecticut (SAD), te dva susjedna grada. Istraživači su otkrili da je većina djece koja je zaražena živjela blizu šumovitih područja naseljenih krpeljima. Također su pronašli da su se prvi simptomi kod djece tipično pojavili u ljetnim mjesecima što se podudaralo sa sezonom krpelja. Nekoliko ispitanih bolesnika se prisjetilo da su imali osip upravo prije razvoja artritisa i mnogi su se također sjećali ugriza krpelja na mjestu osipa. Daljnje istraživanje je otkrilo da su sićušni jelenji krpelji bili zaraženi spiralnom bakterijom ili spirohetom (koja je kasnije nazvana Borrelia burgdoferi) i da su odgovorni za pojavu artritisa u Lymeu. Lajmska borelioza javlja se sa velikom učestalošću u lokaliziranim regijama diljem Europe (kod nas uglavnom u sjeverozapadnim područjima Hrvatske), SAD-u, bivšem Sovjetskom Savezu, Južnoj Africi, Australiji i Aziji. Približno 8 od 100 000 ljudi je pogođeno godišnje.
U najvećoj su opasnosti ljudi koji žive ili rade u područjima okruženima šumom ili preraslim grmljem te oni koji posjećuju prirodna staništa u rekreacijske svrhe. Boravak u prirodi za vrijeme toplih mjeseci povećava opasnost od dobivanja bolesti. Krpelji vole vlažnu, sjenovitu okolinu koju pruža otpadno lišće ili polegnuta vegetacija u šumovitim, grmolikim predjelima ili staništima visoke trave.
Na koži - Erythema migrans (EM): EM je crvenilo kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer obično iznad 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana). Crvenilo u sredini postupno nestaje obično stvarajući karakterističan oblik EM. EM nije alergijska kožna reakcija na ugriz krpelja. EM može biti popraćena tzv. "malim simptomima" (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i mišićima, smetnje koncentracije)
Na zglobovima - upala zglobova ili artritis: Nakon nekoliko mjeseci, oko polovice inficiranih ljudi koji nisu liječeni imaju bolne i otečene zglobove. To se ponavlja i traje nekoliko dana ili mjeseci. U 10 do 20% neliječenih ljudi razvije se kronični artritis.
Neurološki simptomi: Lajmska bolest također može pogoditi živčani sustav, uzrokujući takve simptome kao što su ukočen vrat i jaka glavobolja (zbog meningitisa), privremena paraliza mišića lica (Bellova paraliza), neosjetljivost na podražaje, bol ili slabost u udovima ili slabu koordinaciju mišića.
Srčani problemi: Mali broj ljudi može imati srčane probleme, kao što su nepravilni srčani otkucaji i to nekoliko tjedana nakon infekcije.
Drugi simptomi: Manje uobičajeni simptomi uključuju upalu oka i tešku slabost organizma.
Rana lokalizirana infekcija (EM i "mali" simptomi):
• EM- promjena na koži ranije opisana (erythema migrans)
• bolovi u mišićima i zglobovima
• glavobolja
• vrućica
• slabost
• smetnje koncentracije
Ako se bolest ne liječi može doći do rasapa bakterija (spiroheta) i nastanka ranog proširenog oblika bolesti.
Rani prošireni oblik bolesti:
• upala srca (karditis)
• paraliza lica (Bellova paraliza)
• meningitis
• kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis)
Kronični stadij (perzistirajuća infekcija):
• artritis, povremen ili kroničan
• blaga do umjerena smetenost (konfuzija), slabost udova i motorne koordinacije (kontrole pokreta udova) što upućuje na zahvaćenost središnjeg i perifernog živčanog sustava
• manje uobičajeni simptomi Lajmove borelioze uključuju srčane abnormalnosti, konjunktivitis, kroničnu promjenu na koži.
Lajmska borelioza se najlakše dijagnosticira na temelju karakteristične kožne promjene (EM). Nažalost, crvenilo može ponekad proći neprimjećeno. Laboratorijski testovi mogu pomoći u potvrdi dijagnoze, ali oni obično nisu pozitivni prvih nekoliko tjedana nakon ugriza krpelja. Ponekad je nužna izolacija bakterija sa mjesta ugriza (crvenila) da bi se postavila dijagnoza (biopsija kože). Kada postoji sumnja da se radi o Lajmskoj boreliozi treba u pozitivnih osoba provesti testiranje Western blot testom iz krvi.
Lajmska borelioza se liječi antibioticima. Važno je liječiti prvi stadij bolesti, EM, kako bi se spriječio razvoj težih i kroničnih oblika bolesti. U liječenju EM kod nas se i u djece i u odraslih preporučuje azitromicin jednom dnevno tijekom 5 dana. Nakon liječenja EM neki bolesnici mogu imati dugotrajne bolove u mišićima i zglobovima i često su klonuli što je sve dio tzv. postlajmskog sindroma koji ne treba liječiti antibioticima. U svijetu postoji i cjepivo koje se preporuča ljudima koji žive u endemičnim područjima za ovu bolest, a provode puno vremena u šumovitim ili travnatim područjima.
Najbolji način prevencije je izbjegavati područja gdje se nalaze krpelji i to tijekom toplijeg dijela godine. Krpelji se često nalaze u šumovitim područjima i u blizini travnatih površina u sjeni. Krpelji su uobičajeni tamo gdje šumovita i travnata područja graniče. Da bi smanjili izlaganje, nosite duge hlače i košulje dugih rukava koje pristaju usko uz nogu i ruku. Također nosite šešire, stavite hlače u čarape i obucite uske cipele. Mogu pomoći i sredstva protiv insekata (repelenti).
• Uzmite pincetu.
• Pritisnite nježno, ali čvrsto, tupom pincetom blizu "glave" krpelja.
• Preporuka ja da se krpelj "okreće" u ravnini kože pa tek onda podigne sa kože. Krpelj izvucite bez trzaja.
• Nemojte zdrobiti tijelo krpelja i ne dirajte ga golim prstima kako biste izbjegli zarazu.
• Natrljajte vatom područje ugriza antiseptikom kako biste spriječili bakterijsku infekciju.