Priručnik bolesti
Akutna limfocitna leukemija
Grupa: Zloćudne (maligne) bolesti
Ostali nazivi: Akutna limfatična leukemija, ALL
Akutna limfocitna leukemija (također se naziva akutna limfatična leukemija ili ALL) je bolest kod koje u krvi ili koštanoj srži nalazimo nezrele, abnormalne limfocite.
- Opis bolesti
- Učestalost i uzroci
- Koji su simptomi?
- Koje će pretrage liječnik obaviti?
- Liječenje
- Prevencija
- Komplikacije
Opis bolesti
Kod ALL-a, limfociti u razvoju ne sazrijevaju i postaju prekobrojni. Stanice se množe brzo i zamjenjuju normalne stanice. Do propadanja koštane srži dolazi kad maligne stanice zamjene normalne elemente koštane srži. Osoba postaje osjetljiva na krvarenje i infekcije zbog toga što je smanjen broj normalnih krvnih stanica. Nezreli limfociti također se sakupljaju u limfnim tkivima i uzrokuju oticanje tkiva. Limfociti mogu istisnuti druge krvne stanice u krvi i koštanoj srži. Ukoliko koštana srž ne može proizvesti dovoljno crvenih krvnih stanica koje bi prenosile kisik, može doći do razvoja anemije. Vrlo često koštana srž ne može proizvesti dovoljno krvnih pločica/trombocita kako bi se krv normalno zgrušavala, te može puno lakše doći do krvarenja i/ili nastanka modrica. Maligni limfociti također mogu prodrijeti u druge organe, kralježničnu moždinu i mozak. ALL napreduje brzo i može se javiti i kod odraslih i kod djece, a i liječenje će u tom slučaju biti različito
Učestalost i uzroci
Akutna limfocitna leukemija odgovorna je za 80% akutnih leukemija dječje dobi, s najvećom učestalošću u dobi između 3 i 7 godina. ALL se također javlja kod odraslih osoba, gdje obuhvaća 20% svih leukemija. Izgleda da većina slučajeva nema nekog jasnog uzroka. Međutim smatra se da zračenje, neki otrovi poput benzena, kao i neka kemoterapijska sredstva doprinose razvoju leukemije. Abnormalnosti kromosoma mogu također igrati ulogu u razvoju akutnih leukemija. Rizični faktori za akutnu leukemiju uključuju Downov sindrom, brata ili sestru s leukemijom i izlaganje zračenju, kemikalijama i lijekovima. Učestalost pojave leukemije je 6 od 100.000 ljudi.
Koji su simptomi?
Treba posjetiti liječnika u slučaju kad sljedeći znakovi ili simptomi duže vremena traju:
• vrućica,
• ustrajna slabost ili umor,
• bol u kostima ili zglobovima, oteklina limfnih čvorova,
• produljeno ili obilno krvarenje,
• lako nastajanje modrica,
• krvarenje iz desni,
• krvarenje iz nosa,
• krvarenje u koži,
• nenormalni menstrualni ciklusi,
• osip ili promjene na koži,
• sićušne crvene točkice (petehije),
• modrice (ekhimoze),
• bljedoća,
• umor.
Koje će pretrage liječnik obaviti?
Klinički pregled može otkriti povećanu jetru i slezenu, modrice (ekhimoze) i prisutnost krvarenja (petehije, purpura itd). Liječnik će zatražiti nalaze krvi kako bi ustanovio broj svih različitih vrsta krvnih stanica. Ukoliko rezultati ispitivanja krvi pokazuju abnormalnosti, liječnik može učiniti biopsiju koštane srži. Za vrijeme ispitivanja, igla se pažljivo, uz primjenu lokalne anestezije uvodi u kost, uzima se mala količina koštane srži, a zatim se ona promatra pod mikroskopom. Liječnik također može izvršiti spinalnu punkciju kod koje se igla uvodi između kralježaka, i uzima se uzorak likvora koja oplakuje mozak i kralježnicu. Liječnik promatra tekućinu pod mikroskopom kako bi ustanovio jesu li prisutne stanice leukemije, tek tada može reći o kakvoj se leukemiji radi i planirati najbolje moguće liječenje. Ova bolest također može promijeniti rezultate sljedećih testova:
• broj t leukocita (uzetih iz timusa),
• ispitivanja antigena površinskih stanica (b stanica, leukemija/panel limfoma),
• diferencijalnu krvnu sliku.
Liječenje
Mogućnost izlječenja (prognoza) ovisi o izgledu stanica leukemije pod mikroskopom, kako se daleko leukemija proširila, te životnoj dobi bolesnika i njegovom općem zdravstvenom stanju. Cilj liječenja je remisija zloćudnog tumora. Remisija je postignuta kad su nalazi periferne krvi i koštane srži normalni. Akutna limfocitna leukemija liječi se kombinacijom kemoterapije s citostaticima. Možda će biti potrebna hospitalizacija od tri do šest tjedana radi početne kemoterapije, međutim, kasnije se kemoterapija može davati na bazi liječenja u dnevnoj bolnici. Osim toga, možda će biti potrebna izolacija bolesnika, ukoliko je broj limfocita vrlo nizak kako bi se spriječilo izlaganje bolesnika uzročnicima infekcija. Kemoterapija se tipično sastoji od kombinacije 3 do 8 lijekova. Možda će biti potrebna antibiotska terapija kako bi se liječile sekundarne infekcije ukoliko do njih dođe. Nakon što se postigne remisija, kemoterapija i/ili terapija zračenjem primjenjuje se aplikacijom u subarahnoidalni prostor kralježnične moždine kako bi se tretirale stanice leukemije koje su mogle prodrijeti u spinalnu tekućinu. Kasnija terapija usmjerena je na sprečavanje recidiva, odnosno povratka bolesti. Transplantacija koštane srži nakon kemoterapije visokim dozama jedini je izbor liječenja za slučajeve kad dolazi do recidiva ili kad oni ne reagiraju na druga liječenja.
vezani članci
KALENDAR ovulacije
Izračunaj plodne dane