Priručnik bolesti
Meningitis
Grupa: Zarazne bolesti
Ostali nazivi: Virusni meningitis, Bakterijski meningitis
Meningitis je bolest karakterizirana upalom ovojnica mozga (meninga) i kralježnične moždine. Uzrokuju ga virusi, bakterije, gljivice i iritativno djelovanje kemijskih supstancija.
- Opis bolesti
- Tko obolijeva (faktori rizika)?
- Simptomi
- Koje pretrage može napraviti liječnik?
- Liječenje
- Komplikacije
- Prevencija
Opis bolesti
Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (streptokok), Haemophilus influenzae u djece (sve rjeđe nakon uvođenja cijepljenja).
Najčešći uzrok bakterijskog meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela koje se putem krvi šire na mozak ili kralježničnu moždinu. Postoji više vrsta meningitisa, a najčešće se dijele na akutni virusni i bakterijski, te subakutni i kronični meningitis (npr. tuberkulozni, kriptokokni, sifilitički,...) koji su blažeg i dužeg tijeka. Akutni bakterijski meningitis je vrlo teška bolest koja se mora odmah početi liječiti kako bi se spriječila trajna oštećenja. Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (streptokok), Haemophilus influenzae u djece (sve rjeđe nakon uvođenja cijepljenja).
Tko obolijeva (faktori rizika)?
Sedamdeset posto infekcija javlja se u djece mlađe od 5 godina. Najčešće je enterovirusni.
Uobičajeni virusni meningitis je blaži i javlja se češće od bakterijskog meningitisa. Zahvaća ljude mlađe od 30 godina. Sedamdeset posto infekcija javlja se u djece mlađe od 5 godina. Najčešće je enterovirusni. Druge su vrste virusnog meningitisa rjeđe, ali i ozbiljnije. Meningokok (uzročnik bakterijskog meningitisa) se nalazi u nosu i ždrijelu kod 5 % ljudi. Samo mali broj ih obolijeva. Meningokokni meningitis se može pojaviti u epidemijama u zatvorenim grupama, npr. školama s učeničkim domovima i vojarnama. Pneumokok je najčešći uzrok meningitisa u odraslih. Rizičnu skupinu čine alkoholičari, osobe s kroničnom upalom uha, sinusa, zatvorenom ozljedom glave, pneumonijom ili osobe bez slezene.
Simptomi
Vrućic, glavobolja, ukočeni vrat, povraćanje, osjetljivost na svjetlo (fotofobija), promijenjeno stanje svijesti (preosjetljivost, nemir, smetenost, pospanost do kome) najvažniji su simptomi.
Upala dišnih putova obično prethodi vrućici, glavobolji, ukočenom vratu i povraćanju. Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću su: osjetljivost na svjetlo (fotofobija), promijenjeno stanje svijesti (preosjetljivost, nemir, smetenost, pospanost do kome), zatim bolovi u vratu i mišićima, poremećaj govora i drugi. Kod male djece u dobi od 3 mjeseca do 2 godine simptomi su manje predvidljivi. Vrućica, povraćanje, iritabilnost, grčevi cijelog tijela, krikovi i napetost fontanele najčešći su simptomi, a kočenje vrata može i izostati.
Koje pretrage može napraviti liječnik?
Lumbalna punkcija i pregled cerebrospinalnog likvora (glukoza, broj stanica, izolacija uzročnika) temelj je dijagnostičih pretraga.
• lumbalna punkcija i pregled cerebrospinalnog likvora (glukoza, broj stanica, izolacija uzročnika)
• rendgenska snimka glave, sinusa i grudnog koša
• CT glave zbog mogućih apscesa ili duboke otekline mozga
Liječenje
U liječenju bakterijskog meningitisa koriste se antibiotici, ovisno o bakteriji uzročniku meningitisa. Antibiotici nisu djelotvorni u liječenju virusnog meningitisa.
Liječenje meningitisa provodi se u bolnici. U liječenju bakterijskog meningitisa koriste se antibiotici, ovisno o bakteriji uzročniku meningitisa. Antibiotici nisu djelotvorni u liječenju virusnog meningitisa. Za liječenje sekundarnih simptoma, edema mozga, šoka, i epileptičnih napada bit će potrebni i drugi lijekovi.
vezani članci
KALENDAR ovulacije
Izračunaj plodne dane