Barijerna kontracepcija podrazumijeva više kontracepcijskih postupaka kojima se mehanički sprječava, tijekom i poslije seksualnog odnosa, kontakt jajne stanice i spermatozoida i oplodnja jajne stanice. Najčešća danas korištena metoda barijerne kontracepcije, kod nas kao i u svijetu, je muški kondom. Intrauterini uložak ili spirala koja se također često koristi u ginekološkoj praksi, je kombinirana kontracepcijska metoda: barijerna, abortivna a ponekad i hormonalna. Sterilizacija, ženska i muška, bi se također mogla ubrojiti po mehanizmu djelovanja u barijernu kontracepciju. S obzirom da se radi o kirurškoj metodi koja podrazumijeva uglavnom ireverzibilni sterilitet, ta metoda ime jasne medicinske indikacije i kontraindikacije, i nije pogodna za najširu primjenu.
Primjena barijernih metoda kontracepcije seže daleko u povijest ljudskog roda. Prije ere primjene hormonalne kontracepcije to je, uz dojenje, bila jedina dostupna metoda za kontroliranje broja trudnoća i poroda, uglavnom je bila nepouzdana i u pravilu dostupna obrazovanom i bogatom sloju društva. Od 1960 godine počinje proizvodnja oralnih kontracepcijskih tableta koje s vremenom postaju dostupne velikom broju ljudi a barijerna kontracepcija, izuzev korištenja muškog kondoma, se koristi sve manje. Razlog za to je bolja učinkovitost i jednostavnija primjena nove metode kontracepcije.
Uvijek postoji određeni broj žena koje nisu podesne za bilo koji oblik hormonske kontracepcije ili jednostavno ne žele hormonske preparate. Također je pitanje da li zbog rijetkih i povremenih seksualnih odnosa, posebno kod žena smanjene mogućnosti zanošenja, treba uzimati kontracepcijske tablete svaki dan. Zbog urođenih anomalija i stečenih oboljenja genitalnog sustava, nije moguće kod svih žena primijeniti intrauterini uložak. Uz bihevioralne i prirodne kontracepcijske metode, koje su restriktivne u pogledu ograničavanja seksualne aktivnosti i najmanje pouzdane od svih metoda, barijerna kontracepcija je poželjan izbor.
Kontraindikacije su maternično ili rodničko ispadanje (prolaps), akutna vaginalna i cervikalna infekcija i period od prva dva mjeseca nakon poroda.
Glavne prednost ove vrste kontracepcije nad drugima su: umanjuje ili eliminira mogućnost prenošenja spolnih bolesti tijekom seksualnog kontakta, nije potrebno svakodnevno korištenje, nema sistemski učinak na organizam žene i nije neophodna suradljivost partnera. S obzirom da je u zadnje vrijeme povećan strah od spolno prenosivih bolesti a posebno HIV-a, barijerna kontracepcija ponovo postaje aktualna. Također je ova vrsta kontracepcije podesna za pacijente čiji religijski stavovi i priziv savjesti ne dozvoljavaju nasilni prekid trudnoće u bilo kojoj fazi. Bitno je reći da se radi o cjenovno prihvatljivoj kontracepciji a neke metode omogućavaju višekratno korištenje i jednostavno održavanje sprava koje se koriste.
Barijerne metode zahtijevaju intervencije korisnika sa svakim seksualnim činom što ih čini manje atraktivnim za osobe koje doživljavaju seksualni odnos kao spontani, neplanirani emotivni ljudski kontakt a pri tome nemaju kontraindikacije za korištenje drugih metoda kontracepcije. Za pravilnu primjenu je potrebna motivacija, discipliniranost i određena razina znanja korisnika. Također je stopa neuspjeha odnosno neplaniranih trudnoća veća nego kod primjene drugih metoda. Kod nekih korisnica registrirane su alergijske reakcije, vulvarna i vaginalna iritacija, erozija vaginalne sluznice, učestalije urinarne infekcije, kandidijaza rodnice i nelagoda tijekom odnosa.
Najčešće korištena spermicidna sredstva su nanoxynol-9, octoksinol, benzalkonil-klorid i menfegol. Proizvode se u obliku pjene, gela, kreme, vaginalnog filma, supozitorija i tableta. Stavljaju se u rodnicu neposredno prije seksualnog odnosa a pouzdano djeluju 1 h poslije unošenja. Ako se koriste supozitorije, tablete ili vaginalni film potrebno je čekati sa odnosom najmanje 15 minuta da bi se osigurala odgovarajuća disperzija spermicida. Spermicid treba ostati u rodnici najmanje 6 sati nakon odnosa. Stopa neuspjeha korištenja je oko 20-30% godišnje. Upotreba spermicida sa muškim kondomom smanjuje godišnju stopu neuspješnog korištenja na 0,1%. U državama gdje je registrirana ova metoda kontracepcije preparati se mogu kupiti izravno u ljekarni bez prethodnog ginekološkog pregleda.
Prednosti su mala cijena koštanja, mogućnost kombiniranja sa drugim metodama barijerne kontracepcije, upotreba tijekom dojenja, dodatna zaštita kod pogrešnog korištenja oralne hormonalne kontracepcije, djelomična zaštita od spolno prenosivih bolesti i jednostavna dostupnost.
Mane su moguća alergijska reakcija, lokalna vulvarna i vaginalna iritacija, erozija vaginalne sluznice ako se koristi više od dva puta dnevno, učestalija urinarna infekcija, kandidijaza rodnice i zabrana tuširanja 6 sati nakon odnosa.
Na svjetskom tržištu ih nalazimo u formi ženskog kondoma, dijafragme, cervikalne kape, cervikalnog štita i cervikalne spužve. Prednosti su djelomična zaštita od spolno prenosivih bolesti, ireverzibilnost, lokalno djelovanje, jednostavna metoda primjene, korištenje po potrebi i dugotrajnost sredstava koje se koriste. Najčešći nedostaci se odnose na lokalnu iritaciju posebno kada se koriste sa spermicidom. Moguć je vaginalni iscjedak i fizička nelagoda tijekom seksualnog odnosa. Učestalije su infekcije mokraćnog sustava, bakterijska vaginoza, vaginalna kandidijaza i kontaktno krvarenje.
Izrađen je od poliuretana (može biti napravljen i od drugih materijala), ima oblik cijevi dužine oko 18 cm na čijim su krajevima unutarnji i vanjskim prsten koji služe za fiksiranje. Predviđen je za višekratnu upotrebu. Može se staviti u rodnicu neposredno ili do 8 sati prije seksualnog odnosa a uklanja se neposredno iza odnosa. Stopa neuspjeha kod uporabe ženskog kondoma je oko 12-22% godišnje.
Izrađuje se od lateksa u različitim veličinama od 50 do 105 mm, na mjestu se drži oslonjena na pubičnu kost (simfizu) i stražnji svod rodnice. Može se koristiti višekratno tijekom dvije godine. Pere se vodom i blagim sapunom a suši na zraku. Koristi se obvezno uz spermicid. Inserira se od 15 minuta do 6 sati prije odnosa a smije se ukloniti najranije 6 sati nakon odnosa. U rodnici smije ostati do 24 sata. Ako se ne ukloni nakon 24 sata može izazvati sindrom toksičnog šoka. Stopa neuspjeha kod korisnica dijafragme je oko 6-28% godišnje.
Izrađuje se od silikona u jednom komadu, u veličinama 22, 26 i 30 mm a na mjestu je drži vrat maternice (poput čepa). Jedna se koristi višekratno tijekom godinu dana. Čisti se toplom vodom i sapunom a suši na zraku. Inserira se od 15 minuta do 40 sati prije odnosa a smije se ukloniti 6 sati nakon odnosa. U rodnici smije ostati 48 sati. Istovremena uporaba spermicidnih sredstava povečava kontraceptivni učinak. Stopa neuspjeha uporabe cervikalne kape je oko 12-22% godišnje.
Izrađen je od medicinskog silikona, jedne je veličine koja odgovara svima, drži se na mjestu oslonjen na mišiće vaginalne stijenke i namijenjen je za višekratnu uporabu tijeom jedne godine. Inserira se neposredno prije odnosa, uklanja se najranije 8 sati nakon odnosa a u rodnici smije ostati 48 sati. Istovremena uporaba spermicidnih sredstava povečava kontraceptivni učinak. Stopa neuspjeha uporabe cervikalnog štita je oko 9-14 % godišnje.
Kontracepcijska spužva je predviđena za jednokratnu uporabu, napravljena je od poliuretanske pjene, mekana je, kružna i promjera oko 50 mm. Sadržava spermicidno sredstvo nanoxynol 9. Inserira se neposredno ili do 90 minuta prije seksualnog odnosa a smije se ukloniti najaranije 6 sati nakon odnosa. U rodnici smije ostati do 24 sata. Stopa neuspjeha uporabe cervikalne spužve je oko 9-24 % godišnje. U zemljama gdje je registrirana ova metoda kontracepcije preparat se može kupiti izravno u ljekarni bez prethodnog ginekološkog pregleda.
Učinkovitost bilo koje vrste kontracepcije se mjeri Pearl indexom a on izražava broj neželjenih trudnoća na 100 žena koje koriste određenu kontracepciju tijekom jedne godine. Za svaku vrstu kontracepcije su izračunate prosječne stope neuspjeha. Barijerna kontracepcija ima veću stopu neplaniranih trudnoća od hormonalne kontracepcije ili spirale. Stopa neuspjeha varira ovisno od načina primjene (razlike između savršene i tipične upotrebe), seksualnih navika, učestalosti seksualnih odnosa i životne dobi žene. Učinkovitost se povećava kombiniranjem različitih barijernih metoda.
Žena se ne mora osloniti samo na muškarca u situaciji kada je barijerna kontracepcija metoda izbora za zaštitu od neplanirane i neželjene trudnoće. Može sama preuzeti odgovornost za svoje reproduktivno zdravlje i primijeniti neku od barijernih metoda koja je namijenjena ženama. Samo joj to moramo omogućiti dostupnošću istih u ljekarnama i podučiti je kako da pravilno koriste postojeće metode.