Sunce je glavni izvor ultraljubičastog (UV) zračenja koje može oštetiti tkivo oka. Rezultati mnogih istraživanja govore u prilog tomu da produženi boravak na suncu bez zaštite očiju povećava opasnost od razvitka očnih bolesti, uključujući i kataraktu (zamućenje očne leće).
Ultraljubičasto zračenje je dio spektra sunčevog zračenja čija je valna duljina iznad one vidljive ljudskom oku. Iako je glavni izvor ultraljubičastog zračenja sunce, postoje i neki drugi izvori, poput aparata za zavarivanje ili fluorescentne rasvjete. Postoje tri vrste ultraljubičastog zračenja: UV-A, UV-B i UV-C.
UV-A-zračenje može doprijeti do mrežnice oka, stoga dugotrajno izlaganje može uvelike povećati opasnost od degeneracije žute pjege. Šteta od UVA-zračenja je kumulativna, pa se preporuča nošenje sunčanih naočala od najranijeg djetinjstva. Ovo zračenje inače djeluje i na potamnjivanje kože, a povezuje se i s problemom starenja kože.
UV-B-zračenje čini tek 10% od ukupnog ultraljubičastog zračenja koje dolazi do Zemlje, no upravo ono predstavlja najveću opasnost za zdravlje čovjeka te može uzrokovati najveću štetu vašim očima. Ovo zračenje inače može uzrokovati i teške opekotine od sunca i povezano je s rakom kože. Preveliko izlaganje UVB-zračenju može oštetiti rožnicu i izazvati bolno stanje, vrstu upale rožnice koja se naziva fotokeratitis.
UV-C-zračenje blokira ozonski omotač i trenutno ne predstavlja neposrednu prijetnju.
Umjereno ili produženo izlaganje očiju ultraljubičastom zračenju može uzrokovati brojna oštećenja dijelova oka, te biti glavnim uzrokom nekih od bolesti oka, poput katarakte ili sive mrene (zamagljenja očne leće) ili degeneracije žute pjege, što eventualno može dovesti i do gubitka vida. Pretpostavlja se da je otprilike 10% slučajeva katarakte ili sive mrene uzrokovano UV-B-zračenjem, koje reagira s bjelančevinom iz leće. Katarakta predstavlja zamagljenje leće, koja mora biti prozirna za jasan vid.
Stvaranjem mrene, zaustavlja se i reflektira svjetlo koje ulazi u oko, što zablješćuje. Napredovanjem mrene vid postaje sve slabiji i zamućeniji, kao da gledate kroz izmaglicu. Mrene predstavljaju glavni uzrok slabijeg vida u starijoj dobi, no operacijom se u većini slučajeva može povratiti izgubljeni vid. Degeneracija očne pjege također je jedan od uzroka gubitka vida, čiji napredak može biti ubrzan prekomjernim izlaganjem ultraljubičastom zračenju.
Predstavlja oštećenje makule ili žute pjege, točke promjera 1,5 mm u središtu mrežnice koja vam omogućuje gledanje televizije, vožnju ili obavljanje bilo koje druge radnje koja zahtijeva usmjereno i ravno gledanje. Oštećenje iskrivljuje ili zamračuje dio središnje slike koje vaše oko šalje do mozga. Osim ovih navedenih bolesti, upijanjem ultraljubičastog zračenja u rožnicu oko postaje osjetljivije i na neke druge bolesti, poput pterigija (vrsta mrene na rožnici), pinguecule, snježnog sljepila ili fotokeratitisa.
Zaštita vaših očiju od sunčevih zraka i ultraljubičastog zračenja danas je neophodna. Zaštititi se možete na više načina, primjerice nošenjem šešira sa širokim obodom koji štiti oči od izravnog sunčevog svjetla, zatim nošenjem sunčanih naočala ili pak kontaktnih leća koje imaju zaštitu od ultraljubičastog zračenja. Naravno, šeširi ne predstavljaju potpunu zaštitu od UV-zračenja, već mogu smanjiti izlaganje očiju suncu za otprilike 50%. Danas su dostupne kontaktne leće koje štetno zračenje mogu smanjiti i do 90%, dok kvalitetne sunčane naočale mogu garantirati čak i stopostotnu zaštitu od UV-zraka. Prilikom izbora sunčanih naočala koje mogu kvalitetno i efikasno blokirati štetno ultraljubičasto zračenje, treba imati na umu nekoliko stvari.
Iznimno je važno da sunčane naočale imaju filtar za ultraljubičaste zrake. Tamne naočale koje ne zadržavaju UV-A- i UV-B-zrake mogu samo povećati opasnost zato što se iza njih zjenice šire kako bi se prilagodile smanjenoj količini svjetlosti, izlažući tako oči većoj količini opasnog UV-zračenja.
Iako su ultraljubičasto zračenje i opasnosti koje ono predstavlja za naše tijelo najjače upravo ljeti, kada UV-zrake kroz atmosferu i ozonski omotač prolaze okomito, tj. najkraćim putem te je filtriranje tih zraka smanjeno, opasnost od ultraljubičastih zraka postoji i u zimskim mjesecima. Iako je vrijeme hladnije i sunčeve zrake nisu toliko intenzivne i vruće, one ipak mogu ozbiljno oštetiti vaše oči.
Sunce se zimi nalazi u nižem položaju na nebu u odnosu na položaj tijekom ljeta. To može uzrokovati još veću izloženost štetnim UV-zrakama, posebice ako vani provodite mnogo vremena ili se bavite nekim sportom. Zbog reflektivne prirode snijega, prema nekim procjenama čak do 85% sunčevih UV-zraka biva reflektirano od njegove površine. U vrlo kratkom roku, te UV-zrake mogu uzrokovati sunčane opekotine na površini oka koje se još nazivaju i sniježno sljepilo, a predstavljaju velik problem skijašima i ostalim sportašima na snijegu.
Bez zaštite očiju, refleksija sunčevih zraka može u samo tjedan dana uzrokovati oštećenja na rožnici. Kako biste svoje oči zaštitili od mogućeg oštećenja, preporuča se nošenje sunčanih naočala s antireflektivnim, polariziranim lećama koje blokiraju 100% UV-zračenja. Ako niste sigurni da vaše naočale zadovoljavaju sve navedene uvjete, vaš optičar može provjeriti razinu UV-zaštite instrumentom koji se naziva spektrometar. Ovakav aparat može se naći u boljim optičkim centrima. Vrlo često je dilema koju boju sunčanih stakla sunčanih naočala izabrati.
Štiti li svijetla plastika dovoljno od refleksije sunčevih zraka? Boja plastike naočalne leće manje je važna i ona je stvar mode. Puno je važnije da postoji stopostotna UV-zaštita. Ipak po gradu se više nose sivi i smeđi tonovi dok je uz more primjerenija zelena boja. Cijena sunčanih naočala također je bitna jer jednim dijelom ukazuje na kvalitetu naočalne leće i okvira. Prednost treba dati modelu sa stopostotnom UV-zaštitom te naočale nabavljati u provjerenim optičkim centrima, a ne na tržnici ili neovlaštenim dućanima.