Astigmatizam

Patologija astigmatizma

Kod kratkovidnosti sustav rožnice ili leće lomi zrake prejako te su one fokusirane ispred žute pjege, a kod dalekovidnosti su fokusirane iza žute pjege. Također je moguće da rožnica i očna leća normalno lome zrake ali da je duljina očne jabučice prevelika te da opet imamo situaciju fokusiranja zraka ispred žute pjege kao kod kratkovidnosti, i obrnuto ako je očna jabučica manja postoji situacija loma zraka iza žute pjege kao kod dalekovidnosti.

Kratkovidnost i dalekovidnost se ispravljaju okruglim sferičnim staklima koja uzrokuju jači ili slabiji lom zraka prije ulaska u oko. Stakla se nazivaju lećama sabiračama za korigiranje dalekovidnosti i rastresačama za korigiranje kratkovidnosti. Kod astigmatizma dolazi do loma zraka u određenom kutu, tako da na primjer sve zrake koje horizontalno upadaju u oko imaju fokus u žutoj pjegi, ali one koje vertikalno upadaju u oko nemaju fokus u žutoj pjegi. Rožnica normalnog oka je podjednako zakrivljena u svim smjerovima. Ovakav oblik rožnice omogućava realan prikaz slike na mrežnici. Na primjer okrugla lopta u stvarnosti u normalnom oku izgleda okrugla. No kod nekih ljudi rožnica nije jednakomjerno zakrivljena u svim smjerovima, nego je na nekoj osi jače zakrivljena nego na drugoj. Okrugla lopta u stvarnosti tada izgleda izduljena u oku. Predmeti mogu biti zakrivljeni u nekom smjeru, najčešće horizontalno, vertikalno ili dijagonalno.

Ovakva nepravilna zakrivljenost rožnice naziva se rožnični astigmatizam. Slična situacija je prisutna i ako očna leća lomi zrake na opisani način, pa se takvo stanje naziva lećni astigmatizam. Naravno moguća je i kombinacija ove dvije vrste astigmatizma. Postoji i iregularni astigmatizam koji nastaje kada površina rožnice nema pravilan oblik i koji se može korigirati kontaktnim lećama.

Dijagnoza i korekcija astigmatizma

Astigmatizam je u većini slučajeva nasljedna pojava u obitelji, ali se ponekad može javiti nakon ozljede ili bolesti. Otprilike 50% ljudi koji su kratkovidni ima i mali astigmatizam. Mali astigmatizam ne zahtijeva korekciju te se naziva i fiziološkim astigmatizmom.

Astigmatizam je teško uočiti pri manjim odstupanjima u zakrivljenosti rožnice. Veće dioptrijske vrijednosti astigmatizma moguće je ispraviti posebnim cilindričnim staklima. To su stakla koja su više zakrivljena na nekoj osi i ona mogu neutralizirati odstupanja u zakrivljenosti rožnice ili očne leće.

Dijagnoza astigmatizma postavlja se nakon oftalmološkog pregleda. Osim određivanja dioptrije korisne podatke o zakrivljenosti rožnice daje nam mjerenje rožnice koje se naziva keratometrija. Postoje ručni ili u današnje vrijeme vrlo rašireni automatski keratometri. Kod složenijih slučajeva može se upotrijebiti i topografija rožnice kojom se dobiva detaljna slika reljefnog izgleda rožnice.

Astigmatizam se može korigirati naočalama, kontaktnim lećama ili refrakcijskom kirurgijom. Korigiranje astigmatizma naočalama ima neka ograničenja. Naime stakla u naočalama nalaze se na udaljenosti od jedan do dva centimetra od oka, što pri većim cilindričnim dioptrijama uzrokuje osjećaj suženja vidnog polja i savijanja periferne slike. Ako se ne može postići zadovoljavajuća korekcija naočalama tada se astigmatizam može korigirati kontaktnim lećama. Danas postoje polutvrde kontaktne leće kojima se može korigirati nekoliko dioptrija astigmatizma, i meke kontaktne leće koje također mogu korigirati astigmatizam. Svaka vrsta leća ima neke prednosti i nedostatke no ugrubo rečeno meke leće su udobnije, dok se sa polutvrdima može postići oštrija slika. Treća mogućnost korekcije astigmatizma je refraktivna laserska kirurgija oka. To područje oftalmologije se posljednjih godina ubrzano razvija ne samo zbog sve naprednijih lasera nego i zbog sve većeg iskustva operatera. Danas se uglavnom laserskim metodama korigira astigmatizam do četiri ili katkad i do pet dioptrija.