Menstrualni ciklus

Složena hormonalna regulacija

Gotovo da nema endokrine žlijezde koja svojom urednom funkcijom nije uključena u regulaciju, a patološkim djelovanjem u nastanak poremećaja složenog procesa menstruacije. Regulacija menstrualnog ciklusa rezultat je složene interakcije između središnjeg živčanog sustava (hipotalamusa i hipofize) i perifernih ženskih spolnih organa (jajnika i maternice). Na svakoj od ovih razina stvaraju se hormoni koji omogućavaju ili sprječavaju oslobađanje hormona na drugim razinama. Iz hipotalamusa se luči hormon oslobađanja gonadotropina (eng. gonadotropin releasing hormon - GnRH) koji omogućava oslobađanje hormona iz hipofize, tzv. gonadotropina (folikul stimulirajućeg hormona - FSH i luteinizirajućeg hormona - LH).

Gonadotropini hipofize u jajniku potiču sazrijevanje folikula, ovulaciju i formiranje žutog tijela, te ovisno o fazi ciklusa oslobađanje hormona estrogena i/ili progesterona. Navedeni hormoni nadalje djeluju na sluznicu maternice (endometrij) koju pripremaju za trudnoću. Ako do trudnoće ne dođe, menstrualni ciklus završava odbacivanjem pripremljene sluznice maternice u obliku menstrualnog krvarenja te čitav ciklus ponovno kreće od početka. Reprodukcijski se sustav žene na opisani način priprema za prihvat oplođene jajne stanice iz mjeseca u mjesec, bez obzira hoće li do trudnoće doći ili ne. Konačni kraj menstrualnih ciklusa nastupa posljednjom menstruacijom u reprodukcijskom životu žene, tj. menopauzom.

Poremećaji menstrualnog ciklusa ubrajaju se u najčešće ginekološke probleme. Izostanak menstrualnog ciklusa javlja se normalno samo u tri životna razdoblja: prije puberteta, za vrijeme trudnoće i dojenja te nakon menopauze. U svakoj drugoj okolnosti izostanak menstrualnog ciklusa smatra se patološkim te zahtjeva detaljnu dijagnostičku obradu i liječenje.

Podjela menstrualnog ciklusa

Dogovorno, prvi dan menstrualnog krvarenja predstavlja prvi dan menstrualnog ciklusa. Uredan menstrualni ciklus, ovisno o razini proučavanja, dijelimo u dva dijela: ovarijski ciklus, ako ga promatramo na razini jajnika i endometrijski ciklus, ako ga promatramo na razini maternice. 

Ovarijski ciklus nadalje dijelimo u tri faze:

1. folikularna faza, kada pod utjecajem FSH (folikul stimulirajućeg hormona) dolazi do sazrijevanja (najčešće) jedne jajne stanice, a traje od početka menstrualnog ciklusa do ovulacije;
2. ovulacija, izbacivanje zrele jajne stanice iz Graafovog folikula;
3. luteinska faza, koju obilježava žuto tijelo, a traje od ovulacije do početka idućeg menstrualnog krvarenja.

Endometrijski ciklus također dijelimo u tri faze:

1. menstrualna faza, koja traje od početka do kraja menstrualnog krvarenja, odnosno oko 4 dana;
2. proliferacijska faza, koju obilježava proliferacija sluznice maternice pod utjecajem estrogena, traje od 5. do 14. dana menstrualnog ciklusa;
3. sekrecijska faza, koju obilježava zaustavljanje proliferacije sluznice maternice i porast sekrecijske aktivnosti žlijezda pod utjecajem estrogena i progesterona, traje do početka idućeg menstrualnog krvarenja, odnosno oko 14 dana.

Trajanje menstrualnog ciklusa

Obično se smatra da menstrualni ciklus traje 28 dana, ali takav ciklus ima malo žena. Menstrualni ciklus znatno varira, a najveće varijacije u duljini ciklusa pojavljuju se poslije prve menstruacije (menarhe) i prije menopauze. U prvih 5 do 7 godina nakon menarhe i 6 do 8 godina prije menopauze česti su neredoviti ciklusi zbog izostanka ovulacije. U dobi od 20. do 40. godine menstrualni je ciklus relativno stabilan, a varijacije nisu veće od otprilike 2 dana. Između 25. i 30. godine života žena ima najdulje menstrualne cikluse, da bi se njihova duljina prema četerdesetim godinama značajno smanjila.

Ponekad i u žena generativne dobi dođe do anovulacijskih ciklusa, što je često povezano s bolešću, stresom, putovanjem, naporom ili gubitkom na težini. Često se kaže da za menstrualni ciklus postoji pravilo da nema pravila. Ipak smatra se normalnim da razmaci između krvarenja iznose 28 dana, uz mogućnost odstupanja od 7 dana.

Normalan menstrualni ciklus traje između 21 i 35 dana, s prosječnim trajanjem krvarenja između 2 i 6 dana i prosječnim gubitkom krvi od 20 do 60 mL. Mlađe žene gube manje krvi od starijih. Većina krvi izgubi se u prva tri dana. Gubitak veći od 80 ml smatra se patološkim. Menstrualna krv je tamno crvena, a osim krvi sadrži sluz iz vrata maternice i sadržaj rodnice. Svijetlo crveni iscjedak upućuje na obilnije krvarenje.

Menstrualna krv normalno se ne zgrušava. Sluznica maternice ili endometrij bogata je aktivatorom plazminogena, koji sprječava zgrušavanje krvi. Pri obilnom krvarenju pojavljuju se ugrušci, budući da nema dovoljno vremena kako bi na krv djelovali enzimi koji sprječavaju zgrušavanje.

Folikularna faza ciklusa traje od 14 do 21 dan, dok luteinska faza uvijek traje 14 dana. Luteinska faza ciklusa dakle predstavlja stabilnu fazu, s obzirom na nepromjenjivost njenog trajanja. Kod ciklusa koji su kraći ili duži od 28 dana mijenja se samo dužina prve, odnosno folikularne faze ciklusa. Iz navedenog proizlazi nesigurnost u računanju plodnih i neplodnih dana na osnovu prvog dana zadnje menstruacije. Naime, s duljinom folikularne faze, koja je varijabilna i može se mijenjati od ciklusa do ciklusa, pomiče se i vrijeme ovulacije, odnosno plodnih dana. Jedan mjesec plodni dani mogu pasti ranije, drugi kasnije, bez ikakvih pouzdanih znakova upozorenja.