Obilježen Svjetski dan Parkinsonove bolesti

U Hrvatskoj je registrirano oko 14000 oboljelih od ove progresivne neurološke bolesti, no pretpostavlja se da ih je između 16000 i 20000.

Najčešće obolijevaju stariji od 65 godina, no jedan od deset novooboljelih mlađi je od 50 godina.

Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest (iza Alzheimerove), nepoznata uzroka, no pretpostavlja se da na nju utječu genetski i okolišni čimbenici.

Tijekom bolesti dolazi do gubitka ili degeneracije živčanih stanica u dijelu mozga, što rezultira oštećenjem kontrole pokreta.

Najuočljiviji su motorički simptomi - drhtanje ruku, nogu, brade i glasa, te usporenost i zakočenost kretnji.

Postoje i nemotorički simptomi koji se javljaju čak 10 godina ranije, poput poremećaja mirisa, spavanja, anksioznosti, depresije i problema s probavom.

Parkinsonovu bolest ne može se sasvim izliječiti, ali simptome se može dobro kontrolirati. Oboljelima u Hrvatskoj na raspolaganju su sve metode invazivnog liječenja, uključujuči i dubinsku mozgovnu stimulaciju.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti se od 1997. godine obilježava 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika, Sir Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tu bolest.

Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 7 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj je 2016. godine zbog Parkinsonove bolesti umrlo 372 osoba.

Svjetski dan Parkinsonove bolesti se ove godine obilježava pod geslom "Život nije siv - čak ni s Parkinsonovom bolesti", čime se želi poručiti da se s bolešću može živjeti iako se dijagnoza ne može promijeniti.

Predstavnici udruge građanima su dijelili crvene tulipane, kao simbole borbe protiv Parkinsonove bolesti, te brošure i letke s informacijama o bolesti, metodama liječenja i radu udruge.