HealthDay
Najvažniji čimbenici rizika su pretilost (posebno u srednjoj životnoj dobi), loše stanje karotidnih arterija koje opskrbljuju mozak, visoki krvni tlak, depresija, krhkost organizma, slabo obrazovanje, povišena prisutnost prirodne aminokiseline homocisteina, pušenje i dijabetes tipa 2.
Journal of Neurology, Neurosurgery & Psychiatry piše kako je riječ o čimbenicima na koje je u velikoj mjeri moguće utjecati.
Novi se nalazi temelje na analizi podataka prikupljenih za potrebe 323 istraživanja provedena između 1968. i 2014. godine.
Sveukupno je u istraživanjima sudjelovalo više od 5000 pacijenata, a praćen je učinak 93 stanja potencijalno povezana s rizikom za Alzheimerovu bolest.
Pokazalo se i kako su konzumacija kave, unos vitamina B,C i E te korištenje statina (lijekova namijenjenih snižavanju koncentracije kolesterola u krvi), lijekova za krvni tlak i nesteroidnih protuupalnih lijekova povezani s manjim rizikom za Alzheimerovu bolest.
Manji rizik za Alzheimerovu bolest je uočen i kod osoba koje umjereno konzumiraju alkohol te kod osoba izloženih stresu.