EEG nalaz
Imam 22 godine i u posljednje dvije primjećujem grčeve u lijevoj strani tijela (ruke i noge). Također imam glavobolje i već sam se tijekom noći dva puta ugrizla za jezik jer mi je sve vuklo. Bila sam na EEG-u, nalaz nije baš dobar: niže do srednjevoltažna osnov. cerebralna aktivnost je u mješanoj alfa aktivnosti 8-11 Hz. Reakcija vizualnog blokiranja je dobro izražena. Učestalo se interponiraju viševoltaže, zašiljenih valova difuzno osobito temporo-parijetalno, nema paroksizma. EEG je difuzno dizritmički promjenjen. Na IFS i HV bez vulnerabilnosti. Što bi moglo biti i zašto imam grčeve? odgovor
Glavobolja, grčevi lijeve ruke i noge, te ugriz za jezik tijekom spavanja mogu govoriti u prilog nekog cerebralnog zbivanja. Može se raditi o jednostavnim parcijalnim motoričkim epi napadima sa sekundarnom generalizacijom i simptomom glavobolje zbog čega bi bilo dobro javiti se neurologu zbog detaljnijeg uzimanja anamnestičkih podataka, te kliničkog pregleda. U EEG-u nema lateralizacije, ali dobro bi bilo svakako učiniti MR mozga. Ovisno o anamnezi, kliničkom pregledu i učinjenoj obradi treba odrediti daljnje liječenje.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Sinkopa
Imam 22 godine i već mi se više puta događalo da padnem u nesvijest, prvi put sa 7 godina ( buka i gužva ), u 7. osnovne 2 puta- također gužva u autobusu, 3 puta prošle godine u tramvaju, zatim prošlo ljeto. Prije pola mjeseca zadnji put - tad sam se naglo ustala ujutro i popila malo vode pa mi je došlo slabo te sam sjela na stolicu, saznala sam da sam kratko bila u nesvijestici i da sam se pritom zagrcnula i tresla. Dijagnoza mi je: sinkopa kolaps R55. EEG: srednjevoltažna cerebralna aktivnost je alfa ritma 10-12 c/s, blokiranje djelomično izraženo, asimetrija nema, na HV vidi se na jednom mjestu kraće izbijanje viševoltažnih zašiljenih alfa valova 5-6 c/s, nalaz je manje paroksizmalno dizritmički promjenjen na HV. odgovor
Za detaljniji i precizniji odgovor savjetovao bi prvo učiniti EEG nakon deprivacije spavanja, EKG sa holter EKG-om, MR mozga i kontrolu interniste uz pregled neurologa. Moraju se razlikovati sinkopalni gubici svijesti koji su uzrokovani vegetativnom disfunkcijom (pad krvnog tlaka...) za koje nije potrebna specifična terapija i epileptički napad. U svom opisu Vi navodite posljednji puta jasan epileptički napad, dok ove ranije niste dovoljno dobro opisali. Po detaljima iz opisa gubitaka svijesti moglo bi se jasno razlikovati oba stanja. Nadalje EEG je promjenjen samo na jednom mjestu i to na hiperventilaciju, stoga treba upotpuniti obradu EEG-om nakon deprivacije spavanja. MR-om mozga treba isključiti patomorfološki supstrat mozga,a internistička obrad je potrebna zbog potvrde ili isključenja sinkope. Tek nakon sve ove obrade potrebno je odlučiti radi li se o sinkopalnim gubicima svijesti ili pretjeranoj osjetljivosti mozga koja rezultira gubitkom svijesti i epileptičkim napadom. S obzirom da antiepileptička terapija zahtijeva višegodišnje uzimanje važno je biti siguran u dijagnozu i etiologiju zbivanja.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
EEG
Molim vas ako mi možete pobliže opisati sljedeći EEG nalaz:
Snimano u budnosti uz zatvorene oči. Osnovnu cerebralnu aktivnost čini miješana, dijelom iregularna srednjovoltažna miješana theta i alfa u okcipitalnim regijama koja se tek djelomično blokira otvaranjem očiju. Tijekom snimanja nad obje hemisfere registrira se povremeno oštrih valova uz nizove sporih theta valova. Fiksnih asimetrija i paroksizmalnih izbijanja se ne nalazi. HV bez promjena. Zaključak: iritativno dizritmički izmjenjen nešto sporiji za dob (Dob je 9 godina). odgovor
EEG je specifična pretraga kod bolesnika sa epilepsijom, u većini drugih simptoma i stanja je uglavnom nespecifičan. Najvažnije je zbog kojih simptoma je Vaše dijete obavilo EEG pretragu. Ukoliko se radi o epilepsiji, na osnovu kliničke slike epi napada i promjena u EEG-u postavlja se dijagnoza i započinje liječenje. U tom smislu bi iritativne promjene mogle odražavati "pretjeranu podražljivost mozga". Ako se ne radi o epilepsiji EEG nalaz treba uzeti sa "rezervom" ovisno o kliničkoj slici, a daje nam prikaz funkcionalnog stanja mozga na osnovu razlike potencijala pojedinih skupina neurona. Kod djece se očekuje nešto više theta valova nego u odrasloj dobi dok su zašiljeni valovi uvijek znak određene iritacije ili pretjerane podražljivosti.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Psihičke tegobe uz epilepsiju
Moje pitanje se tiče pratećih smetnji kod epilepsije. Dobro je kontrolirana, bez napada više od četiri godine, na minimalnoj dozi valproata. Međutim, sve češći su doživljaji bezvoljnosti, ''odsustva smisla života'' čak i nakon postignutih uspjeha. Karakterističan je i doživljaj ''konfuznih misli'', kao da se sve ''prebrzo događa''; drugi misle da je izvana sve u redu. Da li mislite da ovi simptomi mogu biti prolazni, da li su mogući pratilac epilepsije i kako se boriti sa drastičnim promjenama raspoloženja? odgovor
Psihičke tegobe bolesnika sa epilepsijom su učestalije nego u općoj populaciji i često su povezane sa samom bolesti. Najčešće su depresija, anksioznost, neuroza... Oni se moraju posebno liječiti, a prognoza je dobra.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Trudnoća i epilepsija
Neurolog mi već 15 mjeseci slaže terapiju za trudnoću i svaki mi put odgađa trudnoću za 6 mjeseci. Kada me naruči na kontrolu stalno mi govori druge stvari. Koga da slušam, neurologa ili ginekologa? Imam sve češće napade i sve mi je gore. Trenutno pijem Phemiton 1,1,1 i Tegretol CR 1,1/2,1. odgovor
Trudnoća u bolesnica s epilepsijom je specifičan problem u epileptologiji. Najvažnije je planirati trudnoću u dogovoru s Vašim neurologom (što Vi i činite). Kao prvo, potrebno je regulirati epilepsiju, što znači, postaviti optimalnu antiepileptičku terapiju u skladu s Vašom dijagnozom, s kojom ili nećete imati napada ili će oni biti svedeni na najmanju moguću učestalost. Tijekom trudnoće važno je redovito uzimati preporučene lijekove, jer posljedice od neregulirane epilepsije su daleko veće nego od preporučenih lijekova. Kod planiranja trudnoće potrebno je 2-3 mjeseca ranije uzimati folnu kiselinu 5mg dnevno, te nastaviti tijekom trudnoće. Ginekološka, UZV-na i neurološka praćenja moraju biti nešto češća, a postoji mogućnost i dodatne analize AFP, ACE i CEA u citogenetskom laboratoriju, kao i double i triple testovi. Rizik od ev. minor ili major malformacija kod "normalnih trudnoća" je 1-2 %, dok je kod trudnica koje uzimaju antiepileptike nešto povišen. Rizični faktori su politerapija i više doze lijekova, ali ukoliko su oni neophodni za kontrolu Vaše bolesti oni su apsolutno indicirani i nema kontraindikacija za Vašu trudnoću. Ukoliko neurolog svaki puta govori druge stvari, kako navodite, potražite "drugo mišljenje" zbog vlastite sigurnosti.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Febrilne konvulzije
Imam kćer od 2,8 god. i imam golem problem. Do 2. god. je sve bilo u redu. Tada uz temperaturu 38.5 dobiva napad (grčevi) sa kočenjem, poplavila je i imala ubrzan rad srca. Dali su nam piridoksin i diazepam u slučaju ponovne temperature. Kada napraviti snimke mozga? odgovor
Vaša djevojčica je najvjerojatnije imala prvo febrilnu konvulziju, da bi naknadno imala i generalizirani epi napad van febrilnog stanja. Ovisno o nalazima EEG-a i neuroradiološke obrade, kao i detaljnijim anamnestičkim podacima može se započeti sa profilaktičkim liječenjem valproatom u cilju sprečavanja daljnjih napada i smirivanju pretjerane podražljivosti mozga. Postoji familijarni genetski oblik nazvan FK+ sindrom (febrilne konvulzije + sindrom) kod kojeg nakon febrilnih konvulzija mogu uslijediti daljnji generalizirani epi napadi u afebrilnom stanju, pa i parcijalni epi napadaji. Procjena je liječnika da je najbolje za Vaše dijete započeti sa ovakvim liječenjem. On ima najbolji uvid u nalaze koji su učinjeni kod kćerke i mišljenja sam da bi detaljniji razgovor i objašnjenje liječnika sa Vama bio dovoljan za razumijevanje njegove odluke. Daljnje kontrole najbolje će pokazati opravdanost liječenja. Piridoksin se najčešće koristi u indikacijama deficita vitamina B6 i neuropatija.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
EEG nalaz
Imam epilepsiju skoro 2 god i propisan mi je lijek Tegretol od 200g 2x1. Imala sam napad samo jednom, a već 2 god se nije ponovio. EEG sam radila neki dan: osnovna cerebalna aktivnost javlja se u miješanom alfa srednjebrzom beta ritmu. Dva kratka paroksizma sporih valova. Nema asimetrija. Reakcija blokiranja otvaranjem očiju izostaje. Nalaz paroksizmalno promjenjen. odgovor
Jedan epileptički napad nije dovoljan za postavljanje dijagnoze epilepsije, ali na osnovu anamnestičkih podataka, obiteljske anamneze, fenotipske kliničke slike epi napada, promjena u EEG-u i ostaloj neurološkoj obradi ponekad je indicirano liječenje specifičnim antiepileptičkim lijekovima u svrhu sprečavanja daljnjih napada. Važne su redovite kontrole neurologa i kontrolna obrada na osnovu kojih se određuje dugotrajnost liječenja. Paroksizmalno promjenjen EEG je specifično epileptiformno promjenjen nalaz koji u komparaciji sa prethodnim nalazima služi u procjeni "stabilizacije" moždane epileptiformne aktivnosti, praćenju stanja i procjeni liječenja. Dakle, dobro je što se napad više nije pojavio, a Vaš liječnik će na osnovi redovitih kontrola i nalaza odrediti da li ostaviti sadašnju dozu ili ev. korigirati na nižu dozu, te da li uopće dolazi u obzir, nakon daljnjeg perioda stabilnog stanja, daljnje liječenje. Za Vas je najvažnije da se pridržavate svih uputa koje Vam je dao neurolog.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Lijekovi i kognitivne funkcije
Nakon zadnjeg velikog napada i povišenja koncentracije lijekova počela sam imati velikih problema s koncentracijom i učenjem. Mogu li lijekovi utjecati baš u toj mjeri da počinjem potpuno gubiti koncentraciju? Sukladno tome počela sam imati problema s čitanjem i razumjevanjem pročitanog isto kao i s rješavanjem matematičkih zadataka kada najčešće izostavljam cijele postupke ili rezultate. Mogu li uzrokovati i neke druge poremećaje? odgovor
Smetnje s koncentracijom, učenjem, čitanjem, razumijevanjem i rješavanjem zadataka nazivamo kognitivnim smetnjama, dakle smetnjama viših moždanih funkcija. One mogu biti uzrokovane antiepileptičkim lijekovima, ovise o dozama lijeka ili o politerapiji, ali svakako mogu biti povezane i s osnovnom bolesti - epilepsijom. Ukoliko su smetnje jako izražene one mogu biti nuspojava ordiniranog lijeka i treba uzeti u obzir i moguću promjenu terapije. Ponekad se samo manjim sniženjem doze lijeka nuspojave mogu ukloniti. Niste naveli točnu dijagnozu, koliko se dugo liječite niti lijek ili lijekove koje koristite pa Vam ne mogu detaljnije odgovoriti.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
Epileptički napad
Da li epi napad može doći zbog problema sa kralješnicom? Inače EEG relativno uredan, CT mozga također. Pušim marihuanu 8 godina. Imam 36 g., do sada nikada nisam imao nikakvih zdravstvenih problema. odgovor
Epileptički napad nije povezan sa vertebrogenim tegobama (kralježnica), ali konzumacija marihuane kod osoba koje imaju predispoziciju može izazvati epi napad. Ukoliko se to kod Vas dogodilo savjetujem Vam konzultaciju s neurologom.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog
EEG nalaz
Molila bih da mi objasnite EEG nalaz: osnovna cerebralna aktivnost dobro izražena, srednje voltirana, lako iregularna Alpha tipa u frekv. 10-11Hz. Reakcija vizualnog blokiranja dobro izražena. Postranično i posteriorno superponirana umjerena Theta aktivnost u frekv. 5-7hz, koja se povremeno akcentuira PTO i nešto više lijevo. Na HV i IFS analogan nalaz. Dizritmične promjene PTO obostrano više lijevo.
Doktoru sam išla zbog jakih glavobolja. odgovor
EEG je nespecifična pretraga za glavobolje i nalaz treba uzeti sa zadrškom. Najvažnije je postaviti točnu dijagnozu glavobolje. Glavobolja može biti simptomatska, uzrokovana patomorfološkim supstratom mozga ili krvnih žila, smetnjama vida ili sinusa, vratne kralježnice itd. što ćemo isključiti ili potvrditi pretragama. Ukoliko nije nađen simptomatski razlog vjerojatno se radi o funkcionalnoj glavobolji, od kojih su najčešće migrena ili tenzijska glavobolja. Potrebno je naravno učiniti neurološki pregled te detaljno uzeti anamnezu. Na osnovu svih podataka i postavljene dijagnoze odlučujemo se za adekvatnu terapiju. EEG nam može poslužiti u procjeni određivanja profilakse migrenskih glavobolja ili tzv. "dizritmičkih glavobolja", ali može biti promjenjen i u skladu s određenom organskom patologijom mozga.
Mr. sc. Davor Sporiš, dr. med., specijalist neurolog