Neki nazivaju divljim radičem ili žutenicom. Ne smije se zamijeniti s divljom cikorijom koja ima, kao što smo spomenuli, plave cvjetove. Maslačak je svima dobro poznat po prelijepim žutim cvjetovima. Ta biljka pripada našim vrlo raširenim korovima i livadnim biljkama. Od davnina ga ljudi upotrebljavaju za jelo ali i kao pomoćno sredstvo u liječenju pojedinih bolesnih stanja. Najbolje je lišće maslačka brati dok biljka nije počela cvasti, jer su tada listovi ukusniji i manje opori. List u sebi ima visok sadržaj vitamina C (oko 60 mg na 100 grama). Najbolje je brati lišće biljke koja raste u hladu. Takvo je lišće sočnije i manje gorko u odnosu na lišće biljke koja je izložena suncu tijekom rasta. Ljekovita svojstva maslačka su brojna. U prvom redu, maslačak utječe na poboljšanje izmjene tvari (metabolizma) i otklanjanju toksičnih spojeva iz krvi. Primjenjuje se u dijetoterapiji prilikom liječenja bolesti jetre i žuči, pomaže uspostavljanju normalne i redovite probave, u narodu se spominje kao lijek protiv kostobolje i reumatizma, a zbog diuretskih svojstava ta se namirnica koristi za olakšavanje izlučivanja vode iz organizma i pospješivanja rada bubrega. Olakšava i izlučivanje znoja i općenito svojim tonizirajućim svojstvima jača i osvježava organizam.