Gripa (influenca)

Definicija

Influenca ili gripa je teška, akutna, lako prenosiva bolest dišnog sustava prouzročena virusima influence A i B. Pojavljuje se gotovo svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija. Klinički je obilježena, ponajprije, općim simptomima, poglavito povišenom temperaturom i glavoboljom, te bolovima u mišićima i umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, a tek nakon 2 do 4 dana pojavljuju se suhi kašalj i grlobolja. Influencu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća vrlo česta i teška.

Uzročnik

Postoje tri virusa influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva, pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus influence A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus influence A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera), te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama.

Epidemiologija

Influenca je kozmopolitska bolest s vrlo brzim širenjem i danas se od svih klasičnih infektivnih bolesti samo ona pojavljuje pandemijski (širenje po cijelom svijetu). Zbog toga je i priskrbila epitet "jedine neukroćene pošasti iz prošlosti". Povijesno je osobito istaknuta velika pandemija gripe godine 1918., nazvana španjolskom, kada je od influence umrlo više od 20 milijuna ljudi širom svijeta. Sljedeća velika epidemija dogodila se godine 1957., te potom godine 1968., a od tada do danas vlada dugo međuepidemijsko razdoblje. I to je razlog zašto svijet strepi od nove pandemije gripe. Strahuje se da bi pojava ptičje gripe, uzrokovana virusom influence A s antigenskom formulom H5N1 mogla biti uvodom u pojavu pandemijskog soja virusa. Naime, godine 1997. u Hong Kongu se prvi put dogodio prijelaz toga virusa s ptica na ljude. No, taj se virus ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Zbog sve intenzivnijeg pojavljivanja bolesti u ptica i peradi u jugoistočnoj Aziji, a sada i nekim europskim zemljama, strahuje se da bi taj virus daljom adaptacijom i mutacijom mogao postati prenosiv s čovjeka na čovjeka. Tada bi to bio novi pandemijski soj, za koji ljudi nemaju nikakvu zaštitu od ranije preboljele gripe i primljenih cjepiva, pa bi mogla izbiti nova pandemija influence.

Osnovne značajke ptičje gripe

• Ptičja gripa je bolest ptica odavno poznata.
• Virus ptičje gripe H5N1 vrlo je patogen za ptice i perad.
• Virus se katkad može prenijeti i na čovjeka pri vrlo bliskom i dugotrajnom kontaktu s inficiranim pticama.
• Bolest je u ljudi registrirana samo u zemljama jugoistočne Azije.
• Do sada je oboljelo oko 120 ljudi, a smrtnost je oko 50%.
• U Europi nema oboljelih ljudi od ptičje gripe.
• Virus ptičje gripe H5N1 može daljnjom mutacijom i adaptacijom postati prenosiv s čovjeka na čovjeka.
• Nije predvidljivo hoće li se i kada bi se mogao pojaviti pandemijski soj virusa i hoće li to biti H5N1 ili neki drugi virus.
• Postoje učinkoviti lijekovi za sprječavanje i liječenje ptičje gripe u ljudi (oseltamivir, zanamivir).

Epidemije gripe

Manje ili veće epidemije pojavljuju se gotovo svake godine tijekom zimskih mjeseci, u Europi i u nas od prosinca do travnja, a na južnoj hemisferi od svibnja do rujna. Osnovna značajka koja određuje razmjere epidemije jest stupanj imunosti protiv virusa influence u određenoj populaciji. Kada se dogode veće antigenske promjene virusa influence A, za koji je razina protutijela u populaciji niska, mogu se pojaviti epidemije većeg opsega. Epidemije prouzročene virusom influence B uvijek su manjih razmjera, a pojavljuju se svakih 5 do 6 godina. Virus influence C uzrokuje blaži oblik respiratorne bolesti, najčešće samo običnu prehladu. Epidemija influence A počinje naglo, vrhunac dostiže za 2 do 3 tjedna, obično potraje 5 do 7 tjedana, te prestaje isto tako naglo kao što je počela. U epidemiji obično oboli 10 do 20% pučanstva, a u određenim populacijskim skupinama i do 50%. Nepoznato je gdje se nalazi i kako virus influence preživljava između epidemija. Također, u potpunosti nisu poznati čimbenici koji utječu na početak i završetak epidemije gripe. Prvi je znak epidemije influence porast broja djece s akutnim respiratornim infekcijama, a potom uslijedi nagli porast broja hospitaliziranih bolesnika zbog upale pluća, poglavito iz populacije starijih ljudi i kroničnih bolesnika. Tada se registrira i povećan broj izostanaka s posla i iz škole.

Vrlo je važna epidemiološka značajka i porast stope smrtnosti među starijim osobama za vrijeme trajanja gripe ("višak smrtnosti"). Budući da je imunost protiv influence tipnospecifična, preboljenje bolesti prouzročene jednim virusom ne pruža zaštitu od drugog tipa virusa. Kako imunost najviše ovisi o hemaglutininu i neuraminidazi, koji se stalno mijenjaju, čovjek je neprekidno izložen infekciji virusima influence. Jedini prirodni izvor infekcije je čovjek. Kao kapljična infekcija, influenca se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. Suvremeni brzi ritam života u velikim gradovima, putovanja, te rad u velikim kolektivima i svakodnevni kontakt s mnogo ljudi idealni su uvjeti za brzo širenje influence. Virus se prenosi izravnim dodirom ili kapljičnim putem, te uporabom inficiranih predmeta. Zaražena osoba, govorom, kašljem ili kihanjem izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine.

Klinička slika

Inkubacija je influence kratka, iznosi 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu i druge opće simptome osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak teka, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40 °C, osobito u prva tri dana bolesti. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u male djece. U početku, prvih nekoliko dana obično nema respiratornih simptoma, a kasnije se očituju osjećajem žarenja u nosu i ždrijelu, te pojavom suhog nadražajnog kašlja. Ovako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji prije nisu preboljeli gripu, odnosno u onih koji nemaju nikakvu imunost na tada cirkulirajući tip virusa. To su obično djeca i mladež. Međutim, influenca je teška, a katkad i pogibeljna bolest zbog brojnih i raznovrsnih komplikacija. One mogu biti prouzročene samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama, odnosno zajedničkim djelovanjem virusa i bakterija.

Komplikacije su najčešće u samom dišnom sustavu (upale uha i sinusa, te pneumonije), ali mogu biti zahvaćeni i svi drugi organski sustavi. Osim što su česte, upale pluća su i najteže komplikacije influence, jer su odgovorne za većinu smrtnih slučajeva od ove bolesti. Poznata su dva osnovna, etiološki i klinički različita oblika upale pluća u influenci. To je primarna virusna pneumonija, prouzročena samim virusom influence i sekundarna bakterijska pneumonija, čiji su uzročnici bakterije (pneumokok, hemofilus, stafilokok).

Liječenje

Osnovno liječenje influence je simptomatsko. Ono uključuje mirovanje, nadoknadu tekućine obilnim pijenjem (ili infuzijom u težim oblicima bolesti), te uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja. Antibioticima se liječe samo komplikacije gripe uzrokovane sekundarnim bakterijskim infekcijama (sinusitis, otitis, pneumonija). Danas postoje i specifični antivirusni lijekovi (oseltamivir, zanamivir) koji skraćuju trajanje bolesti i smanjuju izlučivanje virusa. Oni su također učinkoviti i u prevenciji influence i mogli bi imati stratešku važnost pri pojavi pandemijskog soja virusa infleuence jer djeluju na sve viruse influence uključujući i ptičji virus H5N1.

Sprječavanje

Budući da je influenca teška bolest, a za starije ljude i kronične bolesnike i pogibeljna, te da se pojavljuje epidemijski, vrlo su važne javnozdravstvene i epidemiološke mjere za sprječavanja i suzbijanja infekcije. Općim mjerama, kao što su preporuke za što manjim okupljanjem ljudi, odgađanje kulturnih i športskih priredaba, zatvaranje škola i vrtića, zabrana posjeta u bolnicama, itd., ne postiže se očekivani učinak, pa su one danas uglavnom napuštene. Jedini je učinkovit postupak u sprječavanju influence aktivna imunizacija, odnosno cijepljenje. Cijepljenje se provodi mrtvim cjepivom, a preporučuje se za posebno ugrožene skupine pučanstva, u kojih influenca može biti vrlo teška bolest. To su sve osobe starije od 65 godina i bolesnici s kroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim bolestima, zatim dijabetičari i ostale imunokompromitirane osobe. Preporučljivo je cijepiti i djecu, osobito onu s kroničnim bolestima, a i svo ostalo pučanstvo. Kontraindikacija za primjenu mrtvog cjepiva jest samo preosjetljivost na jaja. Rabi se kombinirano trokomponentno cjepivo koje sadrži tip virusa iz prethodne epidemije, zatim virus koji je upravo otkriven kao mogući uzročnik prijeteće epidemije, te virus influence B. Cijepljenje se provodi u jesen, nekoliko tjedana prije moguće pojave epidemije influence. Zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imunosti cijepljenje treba ponavljati svake godine.