Gripa

Virus gripe i način prijenosa infekcije

Virus gripe na svojoj površini ima proteine H i proteine N (od naziva proteina hemaglutinina i proteina neuraminidaza) pomoću kojih virus ulazi u stanicu domaćina, preuzima kontrolu nad njom i umnožava se. Tri su tipa virusa gripe – tip A, B i C. Nadalje, prema podvrstama samih proteina H i N razlikujemo daljnje podtipove virusa. Uzročnik bolesti kod ljudi najčešće je virus tipa A/podtip H1N1, te H3N2, ili pak B tip, dok je C zbog svoje blage kliničke slike manje važan.

Jedna od značajki virusa gripe je njegova sposobnost mutacije, tj. stalnog mijenjanja. Time nastaju sojevi koji nisu osjetljivi na zaštitu stvorenu u našem organizmu pri prethodnom kontaktu. To je razlog zašto od gripe možemo ponovo oboljeti, tj. zašto nemamo trajnu imunost, kao i razlog potrebe za cijepljenjem svake godine. Ujedno je ta značajka virusa jedan od razloga velike učestalosti same bolesti.

Drugi razlog je način prijenosa. Prenosi se udisanjem čestica zraka u kojima je virus gripe dospio nakon kihanja ili kašljanja oboljelih (a gdje virus može preživjeti i do sat vremena), ali i direktnim kontaktom sa zaraženom osobom, kao i preko zaraženih predmeta (primjerice, kvaka ili rukohvat). Izvor virusa je dakle bolesnik koji je zarazan već jedan dan prije nego se pojave simptomi bolesti, te ostaje zarazan idućih 5-7 dana od pojave simptoma. Sve to doprinosi lakom i brzom širenju virusa i bolesti među ljudima, a i donekle objašnjava epidemiološku pojavnost gripe zimi, kada ljudi učestalije borave u zatvorenim prostorima. 

Razvoj bolesti i simptomi gripe

Kada virus dospije u dišni sustav on oštećuje sluznicu, što je uzrok lokalnih simptoma, no tipično za gripu je pojavnost burnih, općih simptoma. Vrijeme od kontakta s virusom do pojave simptoma bolesti (vrijeme inkubacije) je kratko i traje do 3 dana, nakon čega bolest počinje naglo, vrlo izraženim općim simptomima. To su visoka tjelesna temperatura, glavobolja, opće loše osjećanje, klonulost, bolovi u mišićima, drhtavice, ne tako rijetko mučnina ili povraćanje (češće kod djece). Tek nakon ovih općih, odgođeno se javljaju respiratorni simptomi: suhi kašalj, grlobolja, sekrecija iz nosa i konjunktivitis.

Upravo je ovo ključ razlikovanja prema prehladi koju ne treba zamijeniti za gripu. Naime, prehladu, koju ne uzrokuje virus gripe i time nije ista bolest, karakteriziraju više izraženi simptomi dišnog sustava od samog početka, a manje opći. Njihovo razlikovanje je važno jer prehlada je značajno blaža i prolazi uglavnom bez komplikacija ili se veže uz vrlo blage komplikacije poput upale sinusa i upale unutarnjeg uha. Gripa u većini slučajeva također prolazi spontano kroz 7-10 dana uz povlačenje općih simptoma, no neki kao umor ili kašalj mogu zaostati nekoliko tjedana.

Premda je gripa bolest koja u većini slučajeva prolazi spontano, ipak je to ozbiljno stanje koje svake godine uzrokuje pola milijuna smrti u svijetu, a 3-5 milijuna oboljelih ima kompliciran i teži tijek bolesti. Komplikacije koje se javljaju vezane uz gripu češće su u starijih i djece, kao i u osoba narušenog imunosnog odgovora, te kod kroničnih bolesnika. Najčešće su vezane uz dišni sustav u vidu bronhitisa ili upale pluća uzrokovane samim virusom ili sekundarno bakterijskim uzročnikom. Osim dišnog sustava komplikacije mogu zahvatiti središnji živčani sustav te dovesti do vrlo ozbiljnih komplikacija kao što je upala mozga. Komplikacije često podrazumijevaju i pogoršanje od prije postojećih kroničnih bolesti. 

Liječenje – kada otići liječniku?

Imajući na umu tijek bolesti i njenu spontanu regresiju, kod pojave prvih simptoma i sumnje na gripu ne treba žuriti liječniku. Potrebna je oblina hidracija, zbog visoke temperature potreban je dodatni unos tekućine, te uzimati lijekove protiv visoke temperature. Tu bi prednost trebali imati lijekovi poput paracetamola ili ibuprofena u odnosu na pripravke s acetilsalicilnom kiselinom. Kako je uzročnik bolesti virus nije opravdano uzimati antibiotike za liječenje gripe.

Danas su u primjeni i protuvirusni lijekovi koji sprječavaju razmnožavanje virusa gripe kočeći protein neuraminidazu – zanamivir i oseltamivir. Kako bi bili učinkoviti moraju se uvesti unutar 48 sati od prvih simptoma. Ako simptomi potraju ili se pogoršavaju, bilo izrazito jaka grlobolja uz povećane limfne čvorove vrata, produktivni kašalj uz bolove u prsnom košu, povraćanje, poremećaja svijesti ili se javi osip, tada je svakako potrebno javiti se liječniku. 

Cijepljenje protiv gripe kao stup prevencije

Za gripu svakako vrijedi poslovica: "Bolje spriječiti, nego liječiti". Shodno tome, najučinkovitiji način zaštite od gripe je cijepljenje. Provodi se nekoliko desetaka godina i pokazalo se kao jedna od najučinkovitijih preventivnih metoda u medicini. Smanjuje pobol, ali i učestalost komplikacija, potrebu za bolničkim liječenjem oboljelih, kao i ukupnu smrtnost od gripe. Važno je istaknuti i ekonomsku stranu, imajući u vidu uštede na korištenju antibiotika, protuvirusnih lijekova, ali i manji broj dana izostajanja s posla.

Cijepiti se mogu svi koji su motivirani za to. Provodi se jednom godišnje od listopada do siječnja ili kod nadležnog liječnika primarne zdravstvene zaštite (pedijatra, odnosno liječnika obiteljske medicine) ili u Zavodima za javno zdravstvo. Svakako se preporuča pacijentima starijim od 65 godina, trudnicama i dojiljama, kao i bolesnicima s ostalim kroničnim bolestima koji čine rizične skupine. Potonje su prvenstveno bolesnici sa srčanim i krvožilnim bolestima, kronični plućni bolesnici, bolesnici s bolestima jetre ili bubrega, te endokrinološkim poremećajima poput šećerne bolesti, hematološkim bolestima , te svima s oslabljenim imunološkim sustavom bilo zbog bolesti ili lijekova.

Cijepljenje se također preporuča zdravstvenim djelatnicima i svim osobama koje su profesionalno u kontaktu ili pružaju skrb visoko rizičnim skupinama. Ne cijepe se djeca mlađa od 6 mjeseci, akutno bolesni, alergični na proteine jaja, kao i oni koji su tijekom prethodnih cijepljenja imali pretjerane reakcije. Cjepivo je vrlo sigurno. Najčešće komplikacije vežu se uz samo ubodno mjesto gdje mogu nastati crvenilo, oteklina i bolnost. Vrlo rijetko može se javiti i alergijska reakcija, te kratkotrajna sustavna reakcija u vidu blago povišene tjelesne temperature. 

Najčešće zablude oko cijepljenja

Upravo najveći broj nedoumica kao i krivih predodžbi vezan je baš uz samo cijepljenje. Shodno tome je važno istaknuti kako gripu ne možemo dobiti od cjepiva. Ono sadrži samo pojedine površinske proteine virusa gripe ili njegove ovojnice. Navedeni će proteini potaknuti naš imunosni sustav na stvaranje zaštitnih protutijela, ali ne mogu izazvati bolest.

Vrijeme potrebno za stvaranje zaštitnog titra protutijela je otprilike dva tjedna nakon cijepljenja. Kod kontakta s pravim virusom naša će nas protutijela zaštititi od bolesti ili učiniti kliničku sliku značajno blažom. Učinkovitost cjepiva nije 100% jer se kao što je već rečeno virus gripe vrlo brzo mijenja. Osim toga osobe oslabljenog imunosnog odgovora (posebno djeca i stariji bolesnici) imaju manju mogućnost stvaranja zaštitnog titra protutijela.

Osim cijepljenja kao preventivne metode vrlo su važne i ostale epidemiološke kao i higijenske mjere sprječavanja širenja infekcija. Ne trebamo zaboraviti vrlo jednostavno i osnovno pranje ruku, provjetravanje prostorija, te izbjegavanje boravka u prenapučenim zatvorenim prostorima poput trgovačkih centara ili čekaonica. 

Zaključak

Možemo kratko sažeti: ako ste se naglo razboljeli i znate da vas nije pregazio vlak, ali osjećate se baš tako – vrlo vjerojatno imate gripu. Pijte puno tekućine, uzimajte lijekove za snižavanje povišene tjelesne temperature, odmorite se, uzmite si vrijeme za odbolovati. I iduće godine svakako razmislite o cijepljenju.