Virusna upala pluća

Virusni i drugi uzročnici upale pluća

Uzročnici upale pluća mogu biti bakterije, no kao uzročnici često se viđaju i virusi, a nešto rjeđe gljive i paraziti. Ponekad se kao uzrok mogu vidjeti otrovni plinovi ili čestice prašine, kemijski iritansi, komadići aspirirane hrane ili povraćenog sadržaja. Upala pluća najčešće se javlja kao komplikacija gripe, prehlade ili bronhitisa. Posebno su osjetljive starije osobe, dojenčad, kronično bolesna djeca i odrasli, dijabetičari, pušači, alkoholičari, kao i osobe s oslabljenim imunim sustavom. Treba naglasiti kako su virusne upale pluća češće od bakterijskih te znaju biti vrlo teške i smrtonosne, posebice ako su uzrokovane virusom gripe u starijih i imunokompromitiranih osoba.

Upalni eksudat u alveolama se nakuplja i ograničava plućnu funkciju koja rezultira otežanim disanjem – nedostatkom zraka. Neke virusne upale pluća mogu biti smrtonosne, zato opreza nikad dosta. Osobe s kroničnim bolestima srca, plućnim problemima i trudnice imaju najveći rizik za teže vrste virusnih upala pluća. Kod virusne upale pluća moguć je naknadni razvoj bakterijske infekcije jer je imunološki sustav oslabljen. U takvim situacijama primjena antibiotika je opravdana, a upala pluća obično traje između jednog i tri tjedna.

Klinička prezentacija i dijagnosticiranje upale pluća

Upala pluća u većini slučajeva (premda navedeno ne mora biti pravilo) počinje naglom zimicom, tresavicom, općom slabošću, bolovima u tijelu i suhim kašljem. Nakon nekoliko dana se jave teškoće pri disanju, bolan kašalj i povišena tjelesna temperatura. Simptomi (ono što osjećamo) i znakovi (ono što drugi vide) kod upale pluća mogu varirati od blagih do vrlo teških. Ako su blagi, tada su nalik prehladi ili gripi, ali traju duže – pa čak i do tri mjeseca u nekim slučajevima.

U svakom slučaju, najčešći simptomi upale pluća su groznica (tresavica), znojenje, zimica, povišena temperatura, kašalj, bol u prsima prilikom disanja ili kašlja, kratak dah, umor, bol u mišićima, bol u zglobovima, opća slabost, glavobolja i mučnina. Kod novorođenčadi simptomi uključuju (osim gore navedenih) i nemir, otežano disanje, otežano hranjenje. Starije osobe mogu imati i promjene u mentalnoj svijesti (konfuziju – delirij).

Liječnik će dijagnozu postaviti prema simptomima (subjektivno) i znakovima (objektivno) bolesti te redoslijedu pojavljivanja. Kod postavljanja ispravne dijagnoze pomoći će auskultacija (slušanje pluća) gdje se čuju karakteristični šumovi u plućima, zatim pretrage krvi (C-reaktivni protein, leukociti, serumski kalij, natrij, kreatinin, šećer u krvi, ureja, pregled urina), kao i rentgenska pretraga pluća koja je ključna za detekciju i obradu pneumonija te kojom se može potvrditi ili isključiti upala pluća.

Zbrinjavanje oboljelih

U pristupu upali pluća od izuzetne je važnosti odlučiti se za ispravno liječenje koje može biti samoliječenje, ambulantno i bolničko. Postoji nekoliko parametara koji pomažu kod procjene stanja i težine bolesti, pridruženih bolesti i komplikacija; na osnovi tih parametara donosimo odluku o vrsti i načinu liječenja. U tu svrhu postoji niz bodovnih skorova od kojih se najčešće koriste Pneumonia Severity Index (PSI, koji je kompleksniji, bolje istražen i validiran) i CURB 65 (koristi pet prognostičkih parametara). Broj bodova nakon učinjene procjene svrstava pacijente u skupinu rizika koje direktno koreliraju s mortalitetom, a pomaže kod odluke koji pacijenti se liječe ambulantno, koji trebaju kratko, a koji duže liječiti bolnički.

Nakon učinjene CURB 65 procjene maksimalno se može dobiti pet bodova te može pomoći kod odlučivanja za kućno, ambulantno ili bolničko liječenje. Bolničko liječenje je obavezno kada su svi CURB65 pozitivni. Kod djece je obavezno bolničko liječenje u sljedećim slučajevima: ako su mlađa od tri mjeseca, ako su pospana, imaju problema s disanjem, imaju nisku razinu kisika u krvi, ako dolazi do dehidracije te ako imaju nižu temperaturu od normalne.

Liječenje

Kao što je već spomenuto, liječenje upale pluća može biti organizirano u tri razine – samoliječenje, ambulantno i bolničko liječenje. U samoliječenje spada unos velike količine tople tekućine (što oslobađa sluz i pomaže kod iskašljavanja), zatim odmaranje i mirovanje, ali i korištenje tableta protiv bolova i/ili protiv povišene temperature (paracetamol, ibuprofen  ili acetilisalicilna kiselina). Nadalje, trebalo bi pokušati izbjeći lijekove protiv kašlja osim ako liječnik nije odobrio. Suprimiranjem kašlja lijekovima kod upale pluća pogoršava se razvoj bolesti jer se time nakuplja tekućina i sluz. Kašalj se može smirivati jedino tijekom noći da bi se bolesnik naspavao, a time i odmorio.

Obavezno bi trebalo potražiti pomoć liječnika ako simptomi traju dulje od dva-tri dana, ako su prisutne kontinuirane poteškoće prilikom disanja, ako je prisutna stalna bol u prsima kod disanja, kao i kod tjelesne temperature iznad 39°C. Isto tako, liječničku pomoć bi trebalo potražiti kod upornog kašlja i iskašljavanja gnoja. Dijete mlađe od dvije godine te osobe starije od 65 godina s virusnom upalom pluća također zahtijevaju liječnički tretman, kao i osobe na kemoterapiji, s oslabljenim imunitetom te s drugim zdravstvenim problemima (primjerice, sa zatajivanjem srca ili plućnim bolestima).

U svakom slučaju, liječenje je dugotrajno i potrebno je vrijeme za oporavak jer je organizam vrlo oslabljen, a uključuje  (ovisno o uzroku i stanju):

• vježbe disanja
• nadoknadu tekućine (na usta i/ili infuzija)
• kisik
• lijekove protiv bolova i protiv povišene temperature
• antibiotike (kod virusne infekcije ne mogu djelovati, ali mogu spriječiti ili ublažiti naknadnu bakterijsku infekciju)
• lijekove za ublažavanje kašlja
• lijekove za iskašljavanje (mukolitici i ekspektoransi)
• inhalacije
• fizikalnu terapiju
• kod ležećih pacijenata i tromboprofilaksu
• pravovremenu mobilizaciju
• antivirusne lijekove
• antimikotike

Prevencija

Sami možemo puno napraviti da preveniramo nastanak raznih bolesti, a time i upale pluća. Tu su prvenstveno dva oblika cijepljenja: protiv gripe (za starije od 65 godina, kronične bolesnike i osobe oslabljenog imuniteta) te cijepljenje protiv pneumokoka (za pojedine rizične skupine pacijenata).

Od generalnih mjera prevencije valja spomenuti pranje ruku (pravilno higijensko pranje ruku traje najmanje 60 sekundi uz korištenje antiseptika za ruke), prestanak pušenja (trajno ili privremeno) jer se time poboljšava prirodna obrana protiv respiratornih infekcija, zatim dovoljno odmora i sna za pomoć održavanju stabilnog imuniteta, pravilna, zdrava i redovita prehrana, kao i fizička aktivnost (npr. najmanje pola sata žustrog hoda dnevno) kako bi se poboljšala kondicija.