Prehrana u trudnoći

Što i koliko jesti u trudnoći

Trudnoća je zahtjevan proces za organizam žene. Međutim, tijelo žene u stanju je zadovoljiti sve potrebe potrebne za esencijalnim tvarima tijekom tog razdoblja, kao i potrebe nutrijenata koji su neophodni za rast i razvoj novog organizma – djeteta. To se naravno događa u slučaju kad je prehrana žene uravnotežena i kalorijski zadovoljavajuća. Nutricionisti se slažu s ocjenom da je u trudnoći potrebno pripaziti na kvalitetu unesene hrane, a ne toliko na količinu. Jednostavnim rječnikom, mogli bismo reći da trudnica ne mora jesti za dvoje, već da mora unositi u svoj organizam kvalitetne sastojke koji mogu služiti potrebama dvaju organizama – onog njenog i onog tek u nastajanju – djetetovog. Jedino je potrebno istaći da pred kraj trudnoće kad je rast ali ne i sam razvoj djeteta najveći trudnica mora "pojačati" kalorijsku vrijednost jela za oko 200 kcal dnevno. To se lako može nadoknaditi ako se uvede dodatni međuobrok tijekom dana u obliku fermentiranih mliječnih proizvoda s žitaricama, voćem, suhim voćem ili ako se pojede nemasni sirni namaz s nemasnom šunkom, ili se pak posegne za nekom kvalitetnom štrudlom od voća. Čak i jedan dodatni frape ili čokoladni napitak mogu nadoknaditi potrebu za tih dodatnih 200 kcal. Moja bi preporuka bila, da ako ne stignete pojesti nešto "dodatno" tijekom dana, da onda uvečer pojedete nemasnu pureću šniclu s kuhanim povrćem ili da si jednostavno skuhate griz na mlijeku u koje ste dodali komadić maslaca. Maslac će osigurati unošenje vitamina A, vitamina E i kalcija.

Folna kiselina u trudnoći

Postoje brojni radovi koji govore u prilog uzimanja namirnica koje u sebi sadrže folnu kiselinu ili čak uzimanje dodatnih preparata folne kiseline. Folna kiselina kao čimbenik rasta važna je za pravilnu pripremu organizma žene za začeće, ali i za pravilan rast i razvoj ploda. Ako se odlučite za gotove preparate folne kiseline, svakako se prije toga posavjetujte sa svojim liječnikom, a u međuvremenu možete pojačati unos namirnica koje u sebi sadrže ovaj jedinstveni vitamin – čimbenik rasta i razvoja: to su u prvom redu sve namirnice koje obiluju tamnozelenim lišćem, mahunarke, suho voće i pivski kvasac, te pšenične klice.

"Želja" za pojedinom hranom

U trudnoći se javljaju posebne želje za pojedinim namirnicama. Poznata je želja u trudnica za slatkim ili ljutim namirnicama. Najčešće su to posebne vrste voća, čokolada, sirevi, ukiseljeni proizvodi. Dugo se mislilo da je to rezultat nedostatka pojedinih hranjivih tvari u organizmu žene. Ta činjenica nije znanstveno potvrđena. Danas se misli da je želja za nekom specifičnom namirnicom u trudnoći, posljedica izoštrenih osjetila mirisa i okusa kod trudnica, a ne neki znak da trudnici nedostaje neka nutritivna tvar iz hrane.

Magnezij

Magnezij je jedan od najvažnijih elemenata u našem organizmu - dnevna potreba iznosi oko 300 mg. Nalazimo ga u svom zelenom povrću jer je sastavni dio klorofila ili zelenog pigmenta, orašastim plodovima ali i u ostalim namirnicama posebno mesu, bananama, rajčicama i žitaricama. Magnezij stabilizira molekulu ATP-a koja je osnova pohrane kemijske energije u stanici. Zbog toga sudjeluje u aktivaciji tristotinjak enzima a svaki nedostatak magnezija očituje se slabošću, grčevima u mišićima, smušenošću i velikoj podložnosti stresu.

U posebnim stanjima kao što su rekonvalescencija, trudnoća i dojenje potrebe za magnezijem su 25% više i iznose oko 400 mg dnevno. Kako bismo to nadoknadili vrlo često treba posegnuti za kvalitetnim nadopunama magnezija koji se lako resorbiraju i djeluju trenutno.

Kalcij

Vrlo je važno da trudnica u svoj organizam unosi kalcij koji će omogućiti razvoj koštanog tkiva ploda i sačuvati njene kosti od mobilizacije kalcija iz njih samih. Stoga svakako treba dnevnu količinu mlijeka povećati (najmanje treba piti pola litre mlijeka dnevno) ili uzimati fermentirane mliječne proizvode koji će dobro djelovati i na crijevnu floru i spriječiti nastanak zatvora stolice koji se često javlja u trudnoći. One osobe koje ne mogu piti kravlje mlijeko, moraju uzimati kozje ili sojino mlijeko i koristiti vrlo koristan namaz od sezama koji je vrlo bogat po sadržaju kalcija. Svježi kravlji sir, ali i fermentirani tvrdi sirevi jednako su vrijedni izvor kalcija. Vitamin D koji pomaže ugradnji kalcija u kosti treba koristiti u obliku preparata ako se trudnoća zbiva tijekom zimskih mjeseci jer je sinteza vitamina D uvelike ovisna o sunčevom utjecaju na kožu. Kad je koža manje izložena suncu, stvara se manje vitamina D. Umjesto sintetskih preparata vitamina D, uputno je koristiti riblje ulje jer će time trudnica dobiti uz vitamin D i neophodne omega-3 polinezasićene kiseline.

Cink

Nadalje je važno osigurati unos cinka koji djeluje kao mineral regulator brojnih funkcija u organizmu. Cinka ima u mesu, ribi, sušenom voću, mahunarkama i žitaricama. Ima ga i u školjkama, ali je tijekom trudnoće bolje izbjegavati školjke zbog mogućeg trovanja. Isto vrijedi i za jetrica, koja su bogata brojnim vitaminima i mineralima, ali se u njima mogu akumulirati pojedini otrovi, pa ih je bolje izbjegavati tijekom trudnoće ili ih vrlo rijetko koristiti. Najbolje je tada jesti mlada teleća jetra.

Željezo

Željezo je vitalni mineral za prehranu žena, pa tako i trudnica. Ako se pak javi anemija, potrebno je posegnuti za gotovim preparatima u dogovoru s liječnikom koji prati trudnoću. Treba pojačati korištenje mahunarki, posebno graha i leće, crvenog mesa, tamnozelenog povrća, cikle i voćnih sokova crvene i ljubičaste boje. Svakako treba napomenuti da je za pravilnu resorpciju (upijanje) željeza potreban vitamin C. Njega dobivamo jedemo li papriku, kupus, citrusno voće, šipak i kivi.

Žgaravica u trudnoći

U trudnoći se često javlja žgaravica i problemi s želucem. Potrebno je u tom slučaju jesti oguljene bademe i piti čaj od đumbira. Time nestaje osjećaj mučnine i gubi se žgaravica.

Oprez sa sirovim namirnicama

I na kraju, važno je istaknuti da žena u trudnoći mora voditi računa da nikada ne jede sirovo meso, ribu ili jaja. Sve te namirnice moraju biti dobro termički obrađene kako ne bi došlo do trovanja i nastanka štetnih posljedica.