Brošura "Živjeti s alergijama"
Urednik: prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med.
sinonimi: Oedema Quincke, Oedema angioneuroticum
Angioedem označava pojavu akutnog edema kože ili sluznica uzrokovanog najčešće ranom, humoralnom reakcijom preosjetljivosti (I tip reakcije) koji često prati urtikariju. Riječ je o dosta čestoj bolesti koja se javlja pretežno kod mlađih žena. Ovu reakciju preosjetljivosti najčešće uzrokuju antigeni prehrambenih proizvoda (protein jaja),konzervansi (Na-benzoat, tartrazin, i dr..), lijekovi (acetilsalicilna kiselina, NSAR, inhibitori angiotenzin konvertaze i dr.) te inhalacijski alergeni.
U kliničkoj slici je izrazit otok koji se javlja naglo, a najčešće zahvaća vjeđe, usnice, područje zglobova, genitalija, te larinks (grkljan), farinks (ždrijelo) i jezik. Nakon nekoliko sati ili u tijeku 2 do 3 dana edem se resorbira (prolazi). U pravilu je životna prognoza dobra. Mogući su recidivi (ponavljanje otoka). Zbog oticanja ždrijela i grkljana može doći do opstrukcije (sužavanja, zatvaranja) dišnih puteva i prijetećeg gušenja, te je katkada potrebna intubacija (ili traheotomija).
Atopijski dermatitis je kronična, recidivirajuća upalna dermatoza karakterizirana jakim svrbežom, koja se pojavljuje u osoba s atopijom. Terminom atopija označava se genetski uvjetovana sklonost povećanom stvaranju imunoglobulina E. Promjene na koži mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, a tipičan je početak između 3. i 6. mjeseca života (30% djece). Bolest pokazuje tendenciju povlačenja s dobi, ali je nemoguće predvidjeti tijek bolesti u pojedinog djeteta. 50% djece oboljele u najranijem djetinjstvu ozdravi do 4.-8. godine, a 80% do 12. godine.
Promjene na koži mogu biti ograničene na pregibne strane velikih zglobova ili diseminirane.
U 80% bolesnika nađe se povišena vrijednost ukupnog imunoglobulina E u krvi, te pozitivitet u intradermalnom testu na pojedine alergne (pr. kućna prašina, grinja, perje, životinjska dlaka, protein kravljeg mlijeka, bjelanjak jaja, pelud).
Alergijske bolesti kao što su alergijski rinitis, astma i atopijske bolest kože predstavljaju sistemske bolesti sa lokalizacijom imunološke reakcije u različitim organima. Česta je kombinacija atopijskog dermatitisa s alergijskim rinitisom i bronhalnom astmom. Zanimljivo je da se atake bronhalne astme i neurodermitisa javljaju naizmjenično.
Izrazito je važna adekvatna rehidracija kože/uljne kupke: 20-30 min, uz primjenu masti, 10% urea, alfa-hidroksi kiseline unutar 3 minute nakon kupke. Ovisno o težini bolesti liječnik će preporučiti vrstu lijeka te način i duljinu primjene.
Kod atopijskog dermatitisa je važno izbjegavati nutritivne alergene za koje je dokazana preosjetljivost. Ovo je osobito važno napomenuti kod majki koje doje djecu.
Također je kod bolesnika s akutnom urtikarijom u početku izrazito važan dijetalni način prehrane, uz izbjegavanje konzervansa i aditiva u hrani kao mogućih uzročnih alergena prilikom alergijske reakcije.
Fotodermatoze označavaju oštećenja kože uzrokovane djelovanjem UV svjetla. Razlikujemo primarne i sekundarne fotodermatoze. Kod primarnih fotodermatoza (primjer: solarni dermatitis) oštećenja kože nastaju samim djelovanjem UV svjetla, dok je kod sekundarnih fotodermatoza (fototoksične dermatoze) uz svjetlo, potrebno sudjelovanje fotosenzibilizirajućih tvari, koje se nalaze u kozmetičkim sredstvima ili u biljkama.
Fotoalergijske dermatoze predstavljaju promjene na koži u čijem nastanku uz fotosenzibilizator i UV svjetlo sudjeluju i imunološki mehanizmi. Fotoalergijske reakcije rijeđe su od fototoksičnih. Svijetlo aktivira fotosenzibilizator koji je u kožu ušao direktno, iz gastrointestinalnog trakta ili parenteralno. Pod utjecajem svijetla fotosenzibilizator se aktivira, spaja s proteinima kože nakon čega slijedi aktivacija imunoloških mehanizama i oštećenje kože. Od fotosenzibilizatora koji se upotrebljavaju lokalno, navodimo: tetraklorsalicilamid, paraaminobenzojeva kiselina, heksaklorofen, bitionol, mošus (koji se nalazi u sapunima, kozmetičkim sredstvima, kremama za zaštitu od sunca, te u parfemima). Od lijekova koji se primjenjuju peroralno jaki fotosenzibilizatori su slijedeći: tetraciklini, sulfonamidi, sulfonilurea (antidijabetik), fenotijazin (psihofarmak), triprolidin (antihistaminik), klorotiazid (diuretik), ciklamat (zaslađivač).