Sistematski pregled odraslih

Naše tijelo pod povećalom

Sistematski pregled detaljni je pregled čitavog tijela, kao i većine organa, kojim se nastoji otkriti bolest u ranom stadiju nastanka. Tim preventivnim pregledom ispitanika se pregledava "od glave do pete" te se, prema dobivenim rezultatima, donosi odluka o potrebi započinjanja s liječenjem. Iako su sistematski pregledi obavezni u dječjoj i školskoj dobi, kao i na početku studija, u odrasloj dobi njihova učestalost ovisi uglavnom o dobroj volji ili o zahtjevima poslodavca. Zbog toga je vrlo važno biti svjestan njihove važnosti za naše zdravlje te razumjeti zbog čega je bitno redovito se podvrgavati preventivnim sistematskim pregledima.

U današnje vrijeme, gledajući prema učestalosti pojavljivanja i smrtnosti, na prvo su mjesto zasjele kardiovaskularne bolesti, tj. bolesti krvožilnog sustava, a slijede ih maligna oboljenja, bolesti dišnih putova te ostale, poput reumatskih bolesti i problema s probavnim traktom.

Itekako je zabrinjavajuća činjenica da u Hrvatskoj svaka druga osoba umire zbog kardiovaskularnih bolesti, što ne čudi s obzirom na porast brojnih čimbenika rizika koje sa sobom nosi moderan način života. Među njih spada nezdrava i nepravilna prehrana, sjedilački način života bez dovoljne količine tjelesne aktivnosti, povišen stres i pušenje, a do oštećenja krvnih žila, srčanog infarkta i moždanog udara dovodi sve veća učestalost povišenog krvnog tlaka, prekomjerne tjelesne težine, šećerne bolesti te povišenih masnoća u krvi. Nerijetko se čimbenici rizika ovih bolesti, koji mogu i godinama biti prisutni bez da smo ih uopće svjesni, otkriju upravo prilikom sistematskog pregleda.

Slična situacija je i s malignim oboljenjima, poput raka prostate u muškarca, raka dojke i maternice u žena, raka želuca i debelog crijeva te raka pluća. Uspjeh u liječenju i njihova daljnja prognoza značajno ovise o što ranijem otkrivanju tih bolesti, budući da se one često razvijaju podmuklo, ne dajući gotovo nikakvih simptoma.

Redovni sistematski pregledi nam ovdje također omogućuju pravovremeno otkrivanje određenih malignih promjena, bilo pomoću tzv. screeninga ili probiranja (kao što je određivanje koncentracije PSA kod muškaraca te pregled i ultrazvuk dojke u žena), bilo ciljanom dijagnostikom u članova obitelji osobe oboljele od neke maligne bolesti.

Sistematski pregled žena

U skladu s preporukama i normama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svaki sistematski pregled odraslih žena mlađih od 50 godina trebao bi zadovoljiti određene kriterije kako bi se potvrdilo ili eliminiralo postojanje određenih čimbenika rizika.

Laboratorijska dijagnostika obuhvaća analizu kompletne krvne slike (KKS) i sedimentacije eritrocita (SE), utvrđivanje razine kreatitina, urične kiseline, bilirubina, ureje i šećera u krvi (GUK), pregled enzima (AST, ALT, ALP, gamaGT) i elektrolita (natrij, kalij, kalcij), analizu lipidograma (ukupni, LDL- i HDL-kolesterol, trigliceridi) te analizu urina. Rezultati tih biokemijskih pretraga već nas mogu uputiti postoji li i gdje prikriveni poremećaj u radu našeg organizma.

Na tim rezultatima bazira se i osnovni internistički pregled, koji obuhvaća mjerenje tlaka, uz fizikalni pregled glave, srca, pluća, trbuha i ekstremiteta te razgovor i zaključno mišljenje, uz eventualnu preporuku za početak liječenja. Nakon tih osnovnih pregleda i pretraga, ispitanica bi trebala proći kroz nešto detaljniji niz specijaliziranih pretraga.

Od ginekoloških pretraga, nužno je obaviti osnovni ginekološki pregled te papa-test. Naime, upravo se papa-testom može otkriti postoje li neke atipične promjene na vratu maternice uzrokovane humanim papilomavirusom, koje neliječene mogu dovesti i do raka vrata maternice.

Gastroenterološki pregled trebao bi uključivati ultrazvuk jetre, žučnih vodova, slezene, gušterače i bubrega, a temelj kardiološkog pregleda je, naravno, analiza elektrokardiograma (EKG).

Spirometrija, tj. analiza funkcije pluća jest osnova pulmološkog pregleda; na taj način mogu se otkriti opstruktivne i restriktivne bolesti pluća u vrlo ranom stadiju. Osim navedenog, obavezan dio sistematskih pregleda u žena je i ultrazvuk dojki u svrhu ranog otkrivanja karcinoma, što otvara široke terapijske mogućnosti i mogućnosti potpunog izlječenja. Nema nikakve dvojbe da starenjem raste učestalost pojave malignih bolesti, a također se otvaraju vrata i najozbiljnijoj bolesti žena u dobi nakon menopauze - osteoporozi.

Zbog toga se ženama starijim od 50 godina preporučaju neke dodatne pretrage. Jedna od njih je svakako i mjerenje gustoće kostiju, denzitometrija. Za tu pretragu nisu potrebne nikakve pripreme pacijenta, potpuno je bezbolna, a doza zračenja je zanemariva. To je bitno jer kod svake treće žene u menopauzi zbog osteoporoze dolazi do patološkog loma kralježaka i kuka, stoga je prevencija takvih incidenata od neprocjenjive važnosti.

Od ostalih dodatnih pretraga, preporučljivo je obaviti ginekološki ultrazvuk i mamografiju, a savjetuje se i analiza stolice na okultno krvarenje kako bi se što ranije mogao otkriti rak debelog crijeva.

Sistematski pregled muškaraca

Za razliku od sistematskih pregleda žena, bazični sistematski pregled muškaraca mlađih od 50 godina prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije još je jednostavniji od onog u žena.

Osim već navedene obavezne laboratorijske dijagnostike te osnovnog internističkog pregleda, ispitanik bi uz to trebao obaviti i temeljni gastroenterološki, kardiološki i pulmološki pregled. Iako učestalost pojave osteoporoze u starijih muškaraca nije niti blizu onoj u žena, muškarci starije dobi suočeni su s jednom drugom velikom prijetnjom - prostatom ili predstojnom žlijezdom. Naime, rak prostate je najčešća zloćudna bolest u muškaraca, a budući da se 70 posto oboljelih javlja liječniku tek kada je rak toliko uznapredovao da se više ne može izliječiti, ne čudi što je stopa smrtnosti od te bolesti iznimno visoka.

Zbog toga se muškarcima starijim od 50 godina preporuča napraviti test na PSA (prostata-specifični antigen), a radi se o specifičnom biokemijskom markeru koji nam pomaže uhvatiti eventualni rak prostate u ranom stadiju bolesti. Osim toga, i dobroćudno povećanje prostate može prouzročiti čitav niz uroloških problema, od nemogućnosti mokrenja i bolnog mokrenja uz osjećaj žarenja, pa do vrlo učestalog noćnog mokrenja.

To je razlog zašto se muškarcima te dobi, izuzev osnovnog urološkog pregleda, savjetuje učiniti urološki ultrazvuk i uroflowmetriju, tj. mjerenje protoka mokraće. Ovom potonjom pretragom mjere se brzine protoka urina kroz mokraćnu cijev i tako sakupljaju informacije vrijedne za dijagnostiku i daljnje liječenje.

Naravno, kao i kod sistematskog pregleda žena, analiza stolice na okultno krvarenje neopisivo je bitna pretraga u otkrivanju raka debelog crijeva.

Menadžerski pregledi

Menadžerski pregledi također su vrsta sistematskih preventivnih pregleda, samo puno opsežniji. Proširenom paletom pretraga nastoji se rano otkriti bolest u grupi ljudi za koje se pretpostavlja da su izloženi povećanom stresu, a to su danas, osim menadžera, praktički svi zaposleni ljudi. Naime, neprestana borba da se zadrži posao i da se ostvari što veći profit glavni je čimbenik koji doprinosi nastanku stresa i razvoju niza zdravstvenih problema.

Menadžerski pregled za žene obuhvaća sve ono što bi se trebalo napraviti u osnovnom sistematskom pregledu, uz dodatak neurološkog pregleda, pregleda štitnjače, antistres programa i proširenog kardiološkog pregleda. Neurološki bi se trebao napraviti ultrazvuk s obojenim dopplerom krvnih žila glave i vrata kako bi se mogla procijeniti kvaliteta moždane cirkulacije. Te informacije su nam važne zbog toga jer je moždani udar vodeći uzrok invaliditeta i radne nesposobnosti u svijetu i u nas. Ultrazvuk i hormoni štitnjače otkrit će nam postoji li možda neki supklinički poremećaj u radu štitne žlijezde, a ispitivanje razine stresa te vježbe psihofizičke relaksacije temelj su antistres programa.

Osim EKG-a, kardiološki se preporuča učiniti ergometriju, tj. test opterećenja koji služi za procjenu funkcionalnog kapaciteta (rezerve) srca, a funkciju srčanog mišića i zalistaka najbolje ćemo procijeniti ultrazvukom srca. Postoje li određeni simptomi sa strane probavnog trakta, isplati se podvrgnuti gastroskopiji (uz dijagnostiku infekcije bakterijom Helicobacter pylori iz uzoraka želučane sluznice) i kolonoskopiji pod općom anestezijom.

Ženama starijim od 40 godina preporuča se napraviti mamografiju i denzitometriju. Pregledu muškaraca također su dodane komponente antistres programa, neurološkog i proširenog kardiološkog pregleda, no zbog puno manje učestalosti tegoba sa štitnom žlijezdom u usporedbi sa ženskom populacijom, nije potrebno vaditi hormone i raditi ultrazvuk štitnjače.

S druge strane, detaljni urološki pregled se kod zaposlene populacije preporuča obaviti bez obzira na dob. Također, test na PSA bi trebali napraviti svi muškarci stariji od 40 godina, a kao i kod ženskih menadžerskih pregleda, u slučaju pojave određene simptomatologije može se učiniti gastroskopija i kolonoskopija pod općom anestezijom.

Zaključak

Sistematski pregled trebalo bi obaviti jednom godišnje ili barem jednom u dvije godine, što ovisi o dobi, zdravstvenom statusu i postojanju čimbenika rizika za razvoj određenih oboljenja. Starija životna dob, jedna ili više kroničnih bolesti te maligne i neke druge teže bolesti u obitelji opravdavaju i češće sistematske preglede. Najvažnije je biti svjestan kako je spriječiti pojavu neke bolesti ipak mnogo učinkovitije i jeftinije nego je kasnije liječiti.