Zdravlje žena i nejednakost

Nejednakost se u ovom kontekstu primarno odnosi na smanjena prava i pristup zdravstvenim uslugama.

Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom.

Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice.

Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja.

Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.

Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost.

Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama.

Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:
-eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
-eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
-osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava