Reuters
Konzumiranje većih količina ovakvih ugljikohidrata utječe na niz hormonalnih i metaboličkih promjena koje u organizmu rezultiraju skladištenjem viška energije u obliku masti.
Znanstvenici kažu kako će primarno kvaliteta hrane koju osoba konzumira, a ne njezina količina utjecati na to hoće li se pojedinac udebljati i na kraju razviti pretilost.
Tipičan primjer su prženi krumpirići, pečeni krumpiri, bijelo tijesto i riža, žitne pahuljice i zašećerena pića.
Takva vrsta namirnica uzrokuje hormonalni odgovor koji iz temelja mijenja naš metabolizam, potiče pohranu masnoća, dobivanje na težini i pretilost, piše The American Journal of Clinical Nutrition.
Istraživači naglašavaju kako pretilosti pridonose i sjedilački način života te izostanak kretanja i tjelovježbe.