Obilježen Svjetski dan hrane

Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane je bila posvećena promjeni budućnosti migracije te ulaganju u sigurnost hrane i ruralni razvoj.

Danas je sve više ljudi prisiljeno napustiti svoje domove  zbog ratnih i drugih sukoba i političke nestabilnosti, te se globalne migracije ovog opsega ne bilježe još od vremena II. svjetskog rata.

Pored ratova, glad, siromaštvo i klimatske promjene su također važni  čimbenici koji doprinose migraciji stanovništva.

Organizacija za prehranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) poziva na suradnju  vlade, agencije UN-a, privatni sektor, civilno društvo i lokalne zajednice da bi se dobio potpuni uvid u migracijske tijekove te potiče zemlje da ugrade važno pitanje rješavanja migracija u svoje politike ruralnog razvoja.

Uz to, FAO  podržava  zemlje u istraživanju razvojnog  potencijala migracija, osobito u pogledu prehrambene sigurnosti i smanjenja siromaštva.

Prema nedavno objavljenim Održivim ciljevima razvoja, jedan od najvećih izazova s kojima se svijet susreće je vezan uz osiguranje dovoljne količine hrane za sve.

Naime, prema sadašnjim predviđanjima će do 2050. godine na svijetu živjeti 10 milijardi ljudi, a trenutno ne postoji dovoljno prehrambenih izvora koji mogu zadovoljiti nutritivne potrebe tako velike svjetske populacije.

Da bi se osigurala dovoljna količina hrane za još dodatnih 2 milijarde ljudi u 2050. godini, proizvodnja bi trebala narasti za čak 50% na globalnoj razini.

Sigurnost hrane je kompleksno pitanje koje zahtijeva holistički pristup u svim područjima - pothranjenost, proizvodnja, doprinosi malih proizvođača, fleksibilnost u proizvodnim pogonima i stabilno korištenje dostupne bioraznolikosti i genetskih izvora.

Svjetski dan hrane se veže se uz postizanje globalnog cilja: 0% gladi, koji svijet može ostvariti samo zajedničkim naporom i trudom.

Cilj da nestane gladi na svijetu treba ostvariti do 2030. godine, a temelji se na osam razloga:

-0% gladi može spasiti živote 3,1 milijuna djece svake godine;
-dobro uhranjene majke imaju zdraviju djecu jačeg imunološkog sustava;
-završetak dječje pothranjenosti bi mogao povećati bruto dohodak zemalja u razvoju za 16,5%;
-svaka se kuna uložena u prevenciju gladi može vratiti višestruko, u iznosu od 15 do 140 kuna;
-primjerena prehrana u ranoj dobi mogla bi značiti 46 %većeg osobnog dohotka kasnije u životu;
-eliminacijom nedostatka željeza u krvi bi se mogla ojačati produktivnost na radnom mjestu za 20%;
-zaustavljanjem smrtnosti povezane s prehranom u djece bi se mogla povećati radna snaga za 9,4 %;
-0% gladi može osigurati sigurniji, bolji svijet za sve.